Trang An

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Trang An
Svetska baština Uneska
Zvanično imePredeo Trang An
MestoVijetnam Uredi na Vikipodacima
Koordinate20° 15′ 21″ S; 105° 54′ 56″ I / 20.2557° S; 105.9156° I / 20.2557; 105.9156
Površina6.226, 6.026 ha (670.200.000, 648.600.000 sq ft)
KriterijumPrirodno dobro: v, vii, viii
Upis2014. (38. sednica)
Veb-sajthttp://whc.unesco.org/en/list/1438

Trang An je spektakularan predeo krečnjačkih kraških vrhova prožetih dolinama, od kojih su neki potopljeni, a neki okružen strmim, gotovo vertikalnim stenama, na južnoj obali delte Crvene reke u vijetnamskoj pokrajini Njin Binj. Istraživanja nekih od najviših pećina koje se nižu ovim predelom otkrila su arheološke tragove ljudske delatnosti koje datiraju pre gotovo 30.000 godina. Oni dokazuju kako su ove planine lovci-sakupljači naseljavali i kako su se prilagodili klimatskim i ekološkim promenama. Trang An je 2014. godine upisan na UNESKO-v Spisak mesta Svetske baštine u Aziji i Australaziji kao slikovito mesto koje takođe uključuje i Hoa Lu, staru prestonicu Vijetnama u 10. i 11. veku, kao i hramove, pagode, polja makova, i sela i sveta mesta.[1]

U kasnom 10. veku, Hoa Lu je bio glavni grad, kao i ekonomsko, političko i kulturno središte Đại Cồ Việt (Dai Viet), nezavisne vijetnamske države koju je 968. god. utemeljio lokalni vojskovođa Đin Bo Lin (posthumno poznat kao Đin Tjen Hoàng ili „Prvi Din car”), nakon godina građanskog rata i rata za nezavisnost od kineske Južne Han dinastije. Hoa Lu pokriva područje od 300 ha (3 km²), uključujući unutrašnje i spoljne gradske zidine, odbrambene zemljane nasipe, palate, hramove i svetilišta, sve okruženo i zaštićeno planinama krečnjaka.

Baj Đin hram i kulturni kompleks (vijetnamski jezik: Chùa Bái Đính) je kompleks budističkih hramova na planini Baj Đin u Dijen Bijen distriktu koji se sastoji od izvornog starog hrama i novootvorenog većeg hrama. Smatra se za najveći kompleks budističkih hramova u Vijetnamu i postao je popularno mesto za budistička hodočašća iz cele zemlje. Izvorna Baj Đin pagoda se nalazi u podnožju, nekih 800 metara od novog hrama. Rastući niz od preko 300 kamenih stuba vodi ispod ukrasnih vrata do ulaza. Sam hram se nalazi u nizu manjih pećina na planini.

Tam Kok („Tri pećine”) je trosatni izlet brodićem uz reku Ngo Đong, s početkom u selu Van Lam, kroz slikovit predeo kojim dominiraju polja pirinča i kraški tornjevi. Ruta uključuje plovidbu kroz tri prirodne pećine (Hang Ka, Hang Haj i Hang Ba), od kojih je najveća duga 125 m sa tavanicom od oko 2 m iznad vode. Brodovima obično upravljaju jedna ili dve lokalne žene koje takođe prodaju vezene ručne radove.[2] Bik Đong je pagoda na obližnjoj planini Ngu Njak iz 1428. god. koja obuhvata tri objekta: pagode Hạ, Trung i Tjong, tim redosledom.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Six new sites inscribed on World Heritage List” (na jeziku: eng). UNESCO. Pristupljeno 19. 7. 2014. 
  2. ^ Iain Stewart, Brett Atkinson, Lonely Planet Vietnam, Lonely Planet, 2012.