Транс Балкан

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Trans Balkan
AutorAleksandar Crnogorac
Zemlja Srbija
JezikSrpski
Žanr / vrsta delaFotomonografija
Izdavanje
IzdavačSlužbeni glasnik
Datum2021.
Klasifikacija
ISBN?978-86-519-2684-9

Trans Balkan je naziv izložbe i fotomonografije autora Aleksandra Crnogorca. Izložba „Trans Balkan” predstavlja priče trans osoba koje žive na Balkanu. Autor je četiri godine putovao kako bi upoznao, intervjuisao i fotografisao 105 osoba za koje smatra da su među najstigmatizovanijim u društvu. Cilj izložbe i celokupnog projekta je da trans osobe budu vidljivije u društvu, a pojedine osobe su na ovaj način po prvi put javno istupile kao trans osobe.[1]

Projekat je započet 2018. godine. Prvobitna izložba portreta trans osoba bila je organizovana u februaru 2019. godine u Beogradu, a tokom naredne dve godine fotografije su izložene u devet zemalja Balkana, kao i u Rimu i Oslu.[2] Na izložbi su, pored portreta, fotografije bile propraćene biografijom i citatom osobe koja je fotografisana. Ljudi koje je fotografisao različiti su u pogledu odnosa prema rodnom identitetu i tranziciji.

O ovoj izložbi izdata je 2021. godine i monografija u izdanju Službenog glasnika.[3] Pogovor za knjigu pisala je dr Zorica Mršević.[4] Knjiga je zvanično predstavljena 17. maja 2021. godine u knjižari „Geca Kon” u Knez Mihailovoj ulici u Beogradu. Na promociji je pored autora govorila i Jelena Trivan, direktorka Službenog glasnika, koja je knjigu ocenila kao jednu od najvažnijih izdanja ove kuće.[5] Monografiju „Trans Balkan” čini 105 portreta i sudbina trans osoba različitih godina i društvenog statusa iz 11 zemalja Jugoistočne Evrope.[6]

O autoru[uredi | uredi izvor]

Aleksandar Crnogorac je rođen u Beču 1979. godine. Detinjstvo je proveo u Beogradu, a školovao se u Evropi i Americi.[7] Diplomirao je političke nauke i međunarodne odnose na Univerzitetu Južne Kalifornije 2001. godine. Magistrirao je političke nauke na Kings koledžu u Londonu 2005. godine. Kasnije u Parizu brani i drugi master iz fotonovinarstva na SPEOS institutu (2008). Aleksandar se 2017. godine vraća u Srbiju sa namerom da se u potpunosti posveti dokumentarnoj fotografiji. Predmet interesovanja su mu prava manjina i način na koji ih šire društvo posmatra i tretira.[8]

Reference[uredi | uredi izvor]