Trapisti
Trapisti su katolički monaški crkveni red, osnovan 1663. godine.
Nastali su reformisanjem cistercita, koji su nastali reformom benediktinskog reda nastalom u opatiji La Trap (La Trappe) u Normandiji, a koju je predvodio opat Жах Арман ле Бутилије де Ранс.
Mnogi samostani su poznati po proizvodnji sira koji je po njima nazvan „Trapist“, a neke opatije poznate su i po proizvodnji piva, kao i drugih prirodnih, tzv. ekoloških proizvoda.
Trapisti na prostoru bivše Jugoslavije[uredi | uredi izvor]
Godine 1869, grupa od 7 monaha iz njemačke opatije Mariavald došla je u Banju Luku i osnovala trapistički samostan „Marija Zvijezda“.
Krajem 19. vijeka prognani trapisti iz francuske opatije Sept Fons kupili su posjed i trebalo je da se nastane u Rečici kod Karlovca, ali do toga zbog istorijskih okolnosti ipak nije došlo.
Poslije potresa u Banjoj Luci 1969, trapisti iz Banje Luke nastanjuju se u Franjevački samostan u Kloštar Ivaniću. Ondje ostaju do 1977. godine. Na mjestu tog samostana postojao je samostan cistercitkinja, osnovan 1232. godine. Bio je to u ono vrijeme prvi ženski samostan u Zagrebačkoj biskupiji.
Trapisti su početkom 20. vijeka bili prisutni i u Zemuniku Donjem kod Zadra. Bila je to grangija tj. filijala opatije Marija Zvijezda.
U posljednje dvije, tri godine u Hrvatskoj je izašlo nekoliko knjiga trapističkih autora (Tomas Merton, Andre Luf, Tomas Keting) sa željom da katolički duhovni prostor bude bolje upoznat s trapističkom misli.
Poznatije opatije/samostani:[uredi | uredi izvor]
- Engelscel (Engelszell),
- Mariavald (Mariawald),
- Our Lady of Gethsemany (Bredstaun, Kentaki),
- St. Joseph's (Spenser, Masačusets),
- Mepkin (Južna Karolina),
- La Trap (La Trappe),
- Sito (Citeaux),
- Set Fon (Sept Fons),
- Mon de kat (Mont des Cats).