Trapisti

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Monasi trapističkog reda u Nemačkoj

Trapisti su katolički monaški crkveni red, osnovan 1663. godine.

Nastali su reformisanjem cistercita, koji su nastali reformom benediktinskog reda nastalom u opatiji La Trap (La Trappe) u Normandiji, a koju je predvodio opat Жах Арман ле Бутилије де Ранс.

Mnogi samostani su poznati po proizvodnji sira koji je po njima nazvan „Trapist“, a neke opatije poznate su i po proizvodnji piva, kao i drugih prirodnih, tzv. ekoloških proizvoda.

Trapisti na prostoru bivše Jugoslavije[uredi | uredi izvor]

Godine 1869, grupa od 7 monaha iz njemačke opatije Mariavald došla je u Banju Luku i osnovala trapistički samostan „Marija Zvijezda“.

Krajem 19. vijeka prognani trapisti iz francuske opatije Sept Fons kupili su posjed i trebalo je da se nastane u Rečici kod Karlovca, ali do toga zbog istorijskih okolnosti ipak nije došlo.

Poslije potresa u Banjoj Luci 1969, trapisti iz Banje Luke nastanjuju se u Franjevački samostan u Kloštar Ivaniću. Ondje ostaju do 1977. godine. Na mjestu tog samostana postojao je samostan cistercitkinja, osnovan 1232. godine. Bio je to u ono vrijeme prvi ženski samostan u Zagrebačkoj biskupiji.

Trapisti su početkom 20. vijeka bili prisutni i u Zemuniku Donjem kod Zadra. Bila je to grangija tj. filijala opatije Marija Zvijezda.

U posljednje dvije, tri godine u Hrvatskoj je izašlo nekoliko knjiga trapističkih autora (Tomas Merton, Andre Luf, Tomas Keting) sa željom da katolički duhovni prostor bude bolje upoznat s trapističkom misli.

Poznatije opatije/samostani:[uredi | uredi izvor]

Austrija
Bosna i Hercegovina
Njemačka
SAD
Francuska

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]