Trgovište (Bugarska)

Koordinate: 43° 15′ 03″ S; 26° 34′ 21″ I / 43.250882° S; 26.572425° I / 43.250882; 26.572425
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Trgovište
bug. Търговище
Glavni gradski trg
Grb
Administrativni podaci
Država Bugarska
OblastTrgoviška oblast
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2007.41.351
 — gustina0,47 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate43° 15′ 03″ S; 26° 34′ 21″ I / 43.250882° S; 26.572425° I / 43.250882; 26.572425
Aps. visina170 m
Površina87.427 km2
Trgovište na karti Bugarske
Trgovište
Trgovište
Trgovište na karti Bugarske
Veb-sajt
www.targovishte.bg

Trgovište (bug. Търговище) grad je u Republici Bugarskoj, u severoistočnom delu zemlje. Grad je upravno sedište Trgoviške oblasti.

Do 1934. godine grad se zvao Eski Džumaja.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Grad Trgovište se nalazi u severoistočnom delu Bugarske. Od prestonice Sofije Trgovište je udaljeno 339 km, a od najbližeg većeg grada, Šumena, grad je udaljen 41 km.

Oblast Trgovišta nalazi se na visiji koja deli Vlašku niziju od bugarskog primorja.

Klima u gradu je izmenjeno kontinentalna.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Trgovište je za bugarske prilike mlad grad, ali je područje grada bilo naseljeno još u vreme Tračana. Zatim su sledila razdoblja vladavine više civilizacija: stari Rim, Vizantija, srednjovekovna Bugarska, Osmansko carstvo.

Grad je osnovan se prvi put javlja u pisanim spisima Osmanskog carstva u 1573. godine, ali se naselje veoma brzo razvilo u trgovište i postalo značajan grad. 1878. godine Trgovište je pripojeno nonoosnovanoj državi Bugarskoj.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Demografija

Po procenama iz 2007. godine grad Trgovište imao oko 41.000 stanovnika. Trgovište je višenacionalni grad u državi. Većina gradskog stanovništva su etnički Bugari (55%). Ostatak su Turci (35%) i Romi (6%). Poslednjih 20ak godina grad gubi stanovništvo zbog udaljenosti od glavnih tokova razvoja u zemlji. Oživljavanje privrede trebalo bi zaustaviti negativni demografski trend.

Većinska veroispovest stanovništva je pravoslavna (oko 60%), a manjinska islam (40%).

Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]