Treća proleterska sandžačka udarna brigada
Treća proleterska sandžačka udarna brigada | |||||
---|---|---|---|---|---|
Postojanje | 5. juna 1942 — do kraja rata Mesto formiranja: Foča | ||||
Formacija | pet bataljona | ||||
Jačina | 958 boraca[a] | ||||
Deo | Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije | ||||
Angažovanje | |||||
Vojne počasti | proleterska od formiranja | ||||
Odlikovanja |
| ||||
Komandanti | |||||
Komandant | Vladimir Knežević[a] | ||||
Politički komesar | Velimir Jakić[a] |
Treća proleterska sandžačka narodno-oslobodilačka udarna brigada bila je brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije (NOVJ) formirana 5. juna 1942. u Foči od boraca Pljevaljskog i Bijelopoljskog partizanskog odreda,Zlatarskog bataljona i Mileševske čete. Na dan formiranja imala je pet bataljona, jačine 958 boraca. Prvi komandant brigade bio je Vladimir Knežević Volođa, politički komesar Velimir Jakić.[1][2]
U redovima ove brigade borilo se oko 10.000 ljudi, kroz borbeni put dug 20.000 kilometara. Dala je 20 narodnih heroja. Za zasluge u Narodnooslobodilačkom ratu odlikovana je Ordenom narodnog oslobođenja i Ordenom bratstva i jedinstva, a povodom petnaestogodišnjice bitke na Sutjesci 3. jula 1958. i Ordenom narodnog heroja.[2]
Borbeni put Treće proleterske brigade[uredi | uredi izvor]
Posle formiranja, njeni delovi su vodili oštre borbe u donjem toku reka Tare i Pive, što je bilo od značaja za uspešno povlačenja glavnine partizanskih snaga u oblast Tromeđe. U sastavu Udarne grupe brigada Vrhovnog štaba 24. juna 1942. godine iz rejona Vrbnice pošla je u pohod u Bosansku krajinu. U vreme pohoda, 3/4. jula, uništila je ustaške posade na Ivan-sedlu i Bradini, porušila deo pruge Sarajevo-Mostar, uništila znatan deo voznog parka i zaplenila velike količine hrane i ratnog materijala. Naročito se istakla u borbama za oslobođenje Prozora, od 11. do 13. jula. Tada je ubijeno oko 200, a zarobljeno 40 ustaša i zaplenjen znatan ratni materijal. Zajedno s bataljonom "Vojin Zirojević", dva puta je oslobodila selo Šujicu (24. jula i 4/5. avgusta) i vodila teške borbe protiv ustaša na pravcu Šujica-Kupres. Sa Prvom proleterskom brigadom u borbama od 4. do 7. avgusta oslobodila je Livno. Posle toga, glavnina brigade je delovala na sektoru Livna i na Dinari, a njen Drugi bataljon, zajedno sa Četvrtom crnogorskom, Drugom proleterskom, Desetom hercegovačkom brigadom i drugim snagama učestvovao je u dva neuspela napada na Kupres (11/12. i 13/14. avgusta) i pretrpeo teške gubitke. U drugoj polovini leta, i u jesen do novembra 1942. godine, angažovana je u brojnim borbama oko Mrkonjić-Grada, Sitnice, na Kadinoj vodi, na planini Manjači, kod Jajca, Pljeve i na Dragnić-Podovima protiv ustaša, četnika i 714. i 718. nemačke divizije.
U sastav Prve proleterske divizije ušla je 1. novembra 1942. godine i popunjena je novim borcima iz Bosne i Dalmacije. Dvadesetog novembra oslobodila je Mrkonjić-Grad. U decembru je vodila više teških borbi sa 718. nemačkom divizijom - početkom meseca kod Jajca, na planinama Bukoviku i Neznanici i Donlučkoj planini, oslobodila je Kotor-Varoš, a potom vodila borbe u širem rejonu Banje Luke, u dolini Vrbasa i Vrbanje. U Četvrtoj neprijateljskoj ofanzivi, posle usiljenog marša pravcem Skender Vakuf-Mrkonjić Grad-Mliništa-Kupreško polje-planina Raduša-Gornji Vakuf izbila je na Ivan-planinu. Ovde je vodila teške borbe protiv nemačke grupe „Anker"; od 3. do 5. marta 1943. učestvovala je u protivnapadu Glavne operativne grupe kod Gornjeg Vakufa. Pri forsiranju Neretve i prodoru na istok, bila je u zaštitnici glavnine i uspešno vodila više oštrih odbrambenih borbi. Učestvovala je u bici na Drini; u noći 7. aprila kod Kopilova je forsirala ovu reku. Sredinom aprila sa Drugom proleterskom i Drugom dalmatinskom brigadom u širem rejonu Čelebića razbila je oko 2.500 četnika.
U rejonu Krupica i Barica u Sandžaku, s Prvom proleterskom brigadom, krajem aprila i početkom maja, razbila je oko 2.300 četnika. U Petoj neprijateljskoj ofanzivi vodila je oštre borbe u Sandžaku protiv nemačke grupe „Ludviger“ i italijanskih snaga. Posle toga, vodila je teške borbe na pravcu Žabljak-Durmitor-Piva-Sutjeska-Zelengora. Kao i cela Treća udarna divizija, 13. juna je doživela dramu na Sutjesci. Brigada je imala 282 poginula, a broj ranjenih je bio znatno veći, što je činilo više od dve trećine njenog sastava na početku ofanzive. Sa glavnom operativnom grupom probio se njen Peti bataljon i manji delovi, a glavnina brigade probila se u Sandžak. U septembru je u sastavu Druge proleterske divizije vodila više borbi u Sandžaku i Crnoj Gori: 22. septembra oslobodila je Pljevlja, 29/30. septembra Bijelo Polje, 29. oktobra Prijepolje, pa Novu Varoš, Kolašin i Berane. U drugoj polovini oktobra delovala je oko Nove Varoši i Berana, a u novembru između Sjenice i Prijepolja. Posle ovih borbi, vodila je borbe kod Brodareva, pa između Tare i Lima. Od 19. aprila do 3. maja 1944. godine učestvovala je u protivudaru snaga Drugog udarnog korpusa kod Mojkovca i više borbi na sektoru Šahovića i Bijelog Polja. Od maja do prve polovine avgusta vodila je više uspešnih borbi oko Pljevalja, Prijepolja, Nove Varoši, Priboja, Zlatibora, Ljubuša i Rudog. U drugoj polovini avgusta i prvoj polovini septembra vodila je borbe u Sandžaku i zapadnoj Srbiji. Do novembra oslobodila je više gradova u Sandžaku. U novembru i decembru 1944. i januara 1945. vodila je borbe za oslobođenje Sandžaka protiv snaga 21. i 91. nemačkog armijskog korpusa, četnika i drugih neprijateljskih snaga, a u januaru za oslobođenje istočne Bosne. Učestvovala je u Sarajevskoj operaciji. Posle Sarajevske operacije, ostala je u istočnoj Bosni; u maju je učestvovala u uništenju glavnih četničkih snaga na Zelengori i Sutjesci.
Komandni sastav brigade[uredi | uredi izvor]
- Komandanti brigade:
- Vladimir Knežević — od formiranja brigade do oktobra 1942.[b]
- Velimir Jakić — od oktobra 1942. do septembra 1943.
- Žarko Vidović — od septembra 1943. do februara 1944.
- Halil Hadžimurtezić — od februara do marta 1944.
- Vojin Todorović — v.d. tokom marta i aprila 1944.
- Halil Hadžimurtezić — od aprila 1944. do februara 1945.
- Jagoš Mirković — od februara 1945. do kraja rata
- Politički komesari brigade:
- Velimir Jakić — od formiranja brigade do oktobra 1942.
- Boško Đuričković — od oktobra 1942. do juna 1943.
- Božo Miletić — tokom juna 1943.[v]
- Milija Stanišić — od septembra 1943. do jula 1944.
- Danilo Knežević — od jula 1944. do januara 1945.
- Dušan Tomović — od januara 1945. do kraja rata
- Zamenici komandanta brigade:
- Mile Peruničić — od formiranja brigade
- Moma Stanojlović — tokom juna 1943.[g]
- Halil Hadžimurtezić — od decembra 1943. do februara 1944.
- Danilo Jauković — od februara do avgusta 1944.
- Boško Škrbović — od avgusta 1944.
- Zamenici političkog komesara brigade:
- Voja Leković — prilikom formiranja brigade
- Rifat Burdžović — od juna do oktobra 1942.[d]
- Jezdimir Lović — od oktobra 1942. do juna 1943.
- Voja Leković — od juna do decembra 1943.
- Momir Bošković — od decembra 1943.
- Aleksandar Bujiša — od januara 1945. do kraja rata
- Načelnici Štaba brigade:
- Ratko Martinović — od formiranja brigade do avgusta 1942.
- Žarko Vidović — od novembra 1942. do juna 1943.
- Vladimir Žugić — od juna 1943.
- Jagoš Mirković — do februara 1945.
Narodni heroji Treće proleterske brigade[uredi | uredi izvor]
Neki od boraca Treće proleterske brigade, proglašeni za narodne heroje Jugoslavije su:
- Rifat Burdžović, zamenik političkog komesara brigade
- Žarko Vidović, komandant brigade
- Đina Vrbica, borac
- Gojko Drulović, zamenik političkog komesara brigade
- Dragoslav Đorđević Goša, rukovodilac Politodela brigade
- Boško Đuričić, politički komesar brigade
- Tomaš Žižić, komandant Četvrtog bataljona
- Velimir Jakić, prvi politički komesar brigade
- Vladimir Knežević Volođa, prvi komandant brigade
- Voja Leković, zamenik političkog komesara brigade
- Živko Ljujić, komandir Treće čete u Prvom bataljonu
- Momčilo Moma Stanojlović, zamenik komandanta brigade
- Vojin Todorović, komandant brigade
- Živko Džuver, politički komesar Petog bataljona
Napomene[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu jugoslovenskih naroda, tom II, knjiga I — Bilten Vrhovnog štaba Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije 1941—1945. Beograd: Vojno-istorijski institut Jugoslovenske armije. 1949. COBISS.SR 58734343
- Leksikon Narodnooslobodilačkog rata i revolucije u Jugoslaviji 1941—1945. tom II. Beograd—Ljubljana: Narodna knjiga—Partizanska knjiga. 1980. COBISS.SR 49300743
- Narodni heroji Jugoslavije tom II. Beograd: Narodna knjiga. 1982. COBISS.SR 48703239