Triglav (vrh)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Triglav
Pogled na Triglav
Ndm. visina2.864 metara m
Geografija
Lokacija Slovenija
MasivJulijski Alpi
Prvi uspon1778.

Triglav je najviši vrh Julijskih Alpa, visok 2.864 m, a ujedno i najviši vrh Slovenije, i najviši vrh na prostorima nekadašnje Jugoslavije. Ime Triglav se odnosi na oblik planine, kao i na boga ili grupu bogova iz slovenske mitologije (vidi: Triglav).

Triglav važi kao simbol Slovenije, jer se nalazi na slovenačkom grbu i zastavi. Prvi uspon na Triglav se desio 26. avgusta 1778, a ostvario ga je Žiga Zois. S Triglavom je takođe tesno povezana legenda o kozorogu s imenom Zlatorog. Triglav je srednji deo Triglavskog nacionalnog parka.

Nakon pogibije kralja Aleksandra, alpinista Joža Čop je na vrhu istakao crnu zastavu.[1]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Prvi zabeleženi uspon na Triglav izveden je 1778. godine, na inicijativu industrijalca i polimata Sigmunda Zoisa.[2] Prema najčešće citiranom izveštaju, objavljenom u novinama „Illyrisches Blatt” 1821. godine, čiji je autor istoričar i geograf Johan Rihter, učesnici ovog uspona bili su hirurg Lovrenc Willomitzer, lovac na divokoze Štefan Rožič i rudari Luka Korošec i Matevž Kos. Prema izveštaju Belsazara Haketa (Belsazar Hacquet) u njegovoj „Oryctographia Carniolica”, prvi zabeležni uspon izveden je pred kraj 1778. godine, a njega su izvela dvojica lovaca na divokoze, od kojih je jedan Luka Korošec, dok ime drugog nije pomenuto.[3]

Visinu Triglava prvi je izmerio Valentin Stanič 23. septembra 1808.[3] Ime ovog vrha prvi put se javlja na karti „Ducatus Carniolae Tabula Chorographica” 1744. godine. Na njoj je Triglav zabeležen kao „Mons Terglou”.[4] Prva karta na kojoj se javlja sadašnji naziv je „Zemljovid Slovenske dežele in pokrajin” (Karta slovenskih zemalja i pokrajina) Petra Koslera, kompletirana od 1848. do 1852. i objavljena 1861. godine u Beču.[5]

Tokom Drugog svetskog rata, Triglav je bio simbol slovenačkog otpora fašističkoj i nacističkoj vojsci.[6] Slovenački partizani nosili su od 1942. do posle 1944. kape koje su odražavale oblik vrha.[7]

Triglav je bio najviši vrh Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, a zajedno sa rekom Vardar na jugu bio je simbol jugoslovenskog „bratstva i jedinstva“.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Politika", 17. okt. 1934
  2. ^ Gabrovec, Matej; et al. (2014). „Najstarejši kartografski prikazi, pisne omembe in likovne upodobitve” [The Oldest Cartographic Depictions, Written Mentions and Visual Depictions]. Triglavski ledenik [Triglav Glacier]. Založba ZRC. стр. 26—27. ISBN 9789612547318. 
  3. ^ а б Mikša, Peter (2014). „Exploring the Mountains – Triglav at the End of the 18th Century”. Ур.: Štih, Peter; Zwitter, Žiga. Man, Nature and Environment between the Northern Adriatic and the Eastern Alps in Premodern Times. Znanstvena založba Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani [Ljubljana University Press, Faculty of Arts: Historical Association of Slovenia]. стр. 202—215. ISBN 978-961-237-723-6. 
  4. ^ Drago, Perko (2001). Analiza površja Slovenije s stometrskim Digitalnim modelom reliefa [Analysis of the Surface of Slovenia with a 100-meter Digital Model of the Relief]. Ljubljana: Založba ZRC. стр. 41. 
  5. ^ Fridl, Jerneja; Renata, Šolar (2011). „Vpliv razvoja kartografskih tehnik na podobe zemljevidov slovenskega ozemlja od 16. do 19. stoletja” [The Influence of the Development of Cartographic Techniques on the Appearances of the Maps of the Slovene Territory from the 16th Until the 19th Century]. Knjižnica (на језику: словеначки). Zveza bibliotekarskih društev Slovenije. 55 (4). 
  6. ^ Debeljak, Aleš; Snel, Guido (2004). „Dreaming of Friends, Living with Foes”. Alter Ego: Twenty Confronting Views on the European Experience. Amsterdam University Press. стр. 57. ISBN 978-90-5356-688-6. 
  7. ^ Luštek, Miroslav. „Nekaj zunanjih znakov partizanstva” [Some External Signs of the Partisan Movement]. Ур.: Bevc, Milan.; et al. Letopis muzeja narodne osvoboditve 1958 [The Yearbook of the Museum of the National Liberation 1958] (na jeziku: slovenački i francuski). II. Museum of the National Liberation of the People's Republic of Slovenia. COBISS.SR 172143. Arhivirano iz originala 15. 5. 2013. g. Pristupljeno 22. 2. 2012. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]