Tuvinci

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Tuvinci
Tuvinski muzičar
Ukupna populacija
350.000
Regioni sa značajnom populacijom
 Rusija320.384 (2021)
 Mongolija2.354 (2020)
 Kinaoko 4.000
Jezici
ruski, tuvinski, mongolski
Religija
budizam, šamanizam, pravoslavlje
Srodne etničke grupe
Saian, Altaj plemena
Republika Tuva u Rusiji

Tuvinci (rus. тувинцы) su turkijski narod, koji pretežno živi na teritoriji sjevernog Sibira, u Rusiji, odnosno u Republici Tuva, u kojoj čini 88% stanovništva. Tuvinci su većinom budističke vjeroispovesti, a govore tuvinskim jezikom, koji spada u turkijsku grupu altajske porodice jezika. Jezik ima mnoštvo pozajmljenica iz mongolskog jezika, i nekoliko reči iz ruskog jezika. Tuvinski jezik se piše izmijenjenom verzijom ruske ćirilice, uz tri dodatna slova: Ңң (IPA[ŋ]), Өө (IPA[ø]), Үү (IPA[y]).

Tuvinac na konju

Ukupno ih ima oko 300.000. Tuvinci spadaju u nacionalne manjine koje žive na krajnjem sjeveru Ruske Federacije i uživaju posebna prava koja pripadaju narodima sa krajnjeg sjevera.[1] Pored Ruske Federacije, Tuvinci naseljavaju i države Mongoliju, Kinu i Ukrajinu, gdje se nalazi najmanji broj Tuvinaca, koji je prema popisu iz 2001. iznosio 43 pripadnika ovog naroda. Glavno zanimanje Tuvinaca kroz istoriju je bilo stočarstvo, narod su koji je mnogo pažnje posvetio brizi o svojim stadima, ovaca, koza, kamila, jelena i razne druge stoke. Tradicionalni dom Tuvinaca je Jurta, vrsta šator-doma, koji koriste mnoga nomadska plemena. Jedan od najpoznatijih pripadnika Tuvinskog naroda je Sergej Šojgu, ruski političar i aktuelni ministar odbrane Ruske Federacije.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

Krasnojarska Pokrajina Arhivirano na sajtu Wayback Machine (8. decembar 2015)

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ [„Tuvincы-toždincы | Etnic.ru[[Kategorija:Botovski naslovi]]”. Arhivirano iz originala 08. 12. 2015. g. Pristupljeno 29. 11. 2015.  Sukob URL—vikiveza (pomoć) Tuvincы-toždincы | Etnic.ru]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]