Tupoljev ANT-9

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Tupoljev ANT-9 / PS-9

Tupoljev ANT-9
Tupoljev ANT-9

Opšti podaci
Namena putnički avion
Posada 2
Broj putnika 9
Poreklo  SSSR
Proizvođač CAGI
Probni let 5. maj 1929.
Uveden u upotrebu 1931.
Povučen iz upotrebe 1945.
Status neoperativan
Prvi operater Aeroflot
Broj primeraka 70
Dimenzije
Dužina 16,65 m
Visina 5,00 m
Raspon krila 23,80 m
Površina krila 84,00 m²
Masa
Prazan 3.680 kg
Normalna poletna 5.690 kg
Pogon
Motori klipni
Broj motora 3
Fizičke osobine
Klipnoelisni motor 3 x Gnome Rone Titan/M-26/Rajt
Snaga KEM-a 3 x 170/220/220 kW
Snaga KEM-a u ks ili 3 x 230/300/300 ks
Performanse
Maks. brzina na Hopt. 205 km/h
Ekonomska brzina 185 km/h
Radijus kretanja 700 do 1.000 km
Plafon leta 4.500 m
Brzina penjanja 115 m/min
Portal Vazduhoplovstvo

Tupoljev ANT-9 / PS-9, (rus. Туполев АНТ-9 / ПС-9), je tromotorni putnički avion na klipno elisni pogon ruskog proizvođača Tupoljev namenjen prevozu 9 putnika. Dvomotorna varijanta ovog aviona je nazvana PS-9. Razvijen je na osnovu višenamenskog aviona ANT-7. Prvi let prototipa bio je 5. maj 1929. godine.

Projektovanje i razvoj[uredi | uredi izvor]

A.N.Tupoljev (1944.)

Avion ANT-9 je razvijen kao reakcija na to što se na domaćim linijama vazdušnog saobraćaja koristili isključivo avioni stranih proizvođača (Foker, Dornije i Junkers). Projektovanje je počelo decembra 1927. godine, a prvi prototip sa francuskim motorima Gnome-Rhone Titan je predstavljen javnosti na Prvomajskoj paradi 1929. godine na Crvenom trgu u Moskvi. Testiranje aviona je završeno u junu mesecu i nakon toga je počela serijska proizvodnja od 12 primeraka. Pre nego što je uključen u redovni saobraćaj ovaj avion je napravio jedan rekordan let Moskva-Travemunde-Berlin-Pariz-Marselj-Rim-Beograd-Varšava-Moskva i time dokazao svoj kvalitet. Na tom putu avion je prevalio 9.037 km u vazduhu proveo 53 sati, znači leteo je prosečnom brzinom od preko 170 km/h. Od 1931. godine ANT-9 je uključen u domaći saobraćaj a od 1933. i na relaciji Moskva-Berlin.

Tehnički opis[uredi | uredi izvor]

ANT-9 sa dva Mikulin motora M-17

Avion Tupoljev ANT-9 je visokokrilni avion potpuno metalne konstrukcije (noseća struktura od čeličnih profila i cevi a oplata od talasastog aluminijumskog lima), sa tri klipno elisna vazduhom hlađena radijalna motora, koji su postavljeni dva na krila i jedan na nosu aviona. Svaki motor ima dvokrake elise sa fiksnim korakom. Na prototipu ANT-9 su ugrađivani motori Gnome-Rhone Titan, radijalni motor vazduhom hlađen sa 7 cilindara i snage 230 KS, u serijskoj proizvodnji su od 1931. godine ugrađivani ruski motori M-26 takođe radijalni motor vazduhom hlađen snage 300 KS, pošto se nije pokazao dovoljno pouzdan od 1933. godine ugrađivani su motori Wright Whirlwind od 300 KS sa trokrakim metalnim elisama. Postoji i dvomotorna varijanta ovog aviona u koju su ugrađivana dva Mikulin M-17 motori sa vodenim hlađenjem i V-linijskim rasporedom cilindara sa snagom od 500 KS. Kod ovog aviona je maksimalna brzina sa 205 povećana na 215 km/h. Da bi se razlikovali od ostalih ANT-9 aviona ovi dvomotorni avioni su dobili oznaku PS-9. Avion ima fiksni (neuvlačeći) stajni trap sa dva točka smeštana ispod krila aviona, treća oslona tačka je drljača koja se nalazi na repu aviona. Trup aviona je pravougaonog poprečnog preseka i u njega se mogu komotno smestiti 9 putnika. Posada je smeštena u posebnu zatvorenu kabinu a avion je opremljen duplim komandama, a piloti su sedeli jedan pored drugog.

Operativno korišćenje[uredi | uredi izvor]

Ukupno je proizvedeno preko 70 primeraka aviona ANF-9. Tri Avion ANT-9 sa Rajt motorima su ušli kao ruski kapital u Rusko-Nemačku vazduhoplovnu kompaniju Deruluft i u njoj letela na liniji Moskva-Berlin. Nekoliko aviona je koristilo Sovjetsko ratno vazduhoplovstvo i to kao VIP verzije a ostali avioni su služili u floti Aeroflota za održavanje redovnih unutrašnjih putničkih i poštanskih vazdušnih linija. Ovi avioni su leteli sve do 1945. godine kada su otišli u zasluženu penziju. Pre rata su napravljeni planovi i za sanitetsku verziju aviona ANT-9, ali taj projekt nije realizovan iz opravdanih razloga. Međutim, u toku rata ovi su se avioni ipak koristili za prevoz ranjenika jednostavnim izbacivanjem sedišta iz aviona stvoren je prostor za smeštaj nosila sa ranjenicima. U toku rata ovim avionima se uglavnom održavao avio saobraćaj u srednjoj Aziji i Kavkazu. Pored Rusije ovaj avion je koristio i Turski avio-prevoznik.

Zemlje koje su koristile ovaj avion[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Avion ANT-9 sa skijama umesto točkova
  • Janić, Čedomir (2003). Vek avijacije - [ilustrovana hronologija] (na jeziku: (jezik: srpski)). Beočin: Efekt 1. COBISS.SR 110428172. 
  • Marck, Bernard (1997). Historie de L'aviation. Paris: Flammarion. ISBN 2-08-010038-6. 
  • Gordon, Yefim; Rigament, Vladimir; (2005). OKB Tupolev: History of the Design Bureau and its Aircraft (na jeziku: (jezik: engleski)). Hinckley, England: Midland Publishing. ISBN 978-1-85780-214-6. 
  • Donald, David (1997). The Complete Encyclopedia of World Aircraft (na jeziku: (jezik: engleski)). NY: Barnes & Noble. ISBN 978-18-9410-224-7. 
  • Donald, David (1999). The Encyclopedia of Civil Aircraft (na jeziku: (jezik: engleski)). San Diego: Thunder Bay Press. ISBN 978-15-7145-183-5. 
  • Aboulafia, Richard (1996). Jane's Civil Aircraft (na jeziku: (jezik: engleski)). Glasgow: Harper Collins Publishers. ISBN 978-00-0711-024-7. 
  • Gunston, Bill (1995). The Osprey Encyclopaedia of Russian Aircraft 1875 - 1995 (na jeziku: (jezik: engleski)). London: Osprey. ISBN 978-1-85532-405-3. 
  • Duffy, Paul; Kandalov, Andrei; (1996). Tupolev: The Man and His Aircraft (na jeziku: (jezik: engleski)). Shrewsbury UK: Airlife Publishing. ISBN 978-1-85310-728-3. 
  • Stroud, John (1968). Soviet Transport Aircraft since 1945. (na jeziku: (jezik: engleski)). London: Putnam. ISBN 978-0-370-00126-5. 
  • Šavrov, V. B. (2002). Istoriя konstrukciiй samoletov v SSSR do 1938 gg (na jeziku: (jezik: ruski)). Moskva: Mašinostroenie. ISBN 5-217-03112-3. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]