Ugrčin

Koordinate: 43° 06′ 00″ S; 24° 25′ 01″ I / 43.1° S; 24.417° I / 43.1; 24.417
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ugrčin
bug. Угърчин
Zgrada opštine Ugrčin
Grb
Administrativni podaci
Država Bugarska
OblastLovečka oblast
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2.783 (2.010 )
 — gustina21 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate43° 06′ 00″ S; 24° 25′ 01″ I / 43.1° S; 24.417° I / 43.1; 24.417
Aps. visina297 m
Površina134,81 km2
Ugrčin na karti Bugarske
Ugrčin
Ugrčin
Ugrčin na karti Bugarske
Veb-sajt
www.ugarchin.com

Ugrčin (bug. Угърчин) grad je u Republici Bugarskoj, u središnjem delu zemlje, sedište istoimene opštine Ugrčin u okviru Lovečke oblasti.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Položaj: Ugrčin se nalazi u središnjem delu Bugarske. Od prestonice Sofije grad je udaljen 130 km severoistočno, a od oblasnog središta Loveča grad je udaljen 33 km zapadno.

Reljef: Oblast Ugrčina se nalazi u oblasti severne Stare planine. Grad se obrazovao u planinskoj oblasti, na približno 300 m nadmorske visine.

Klima: Klima u Ugrčinu je kontinentalna.

Vode: Kroz Ugrčin protiče rečica Kamenica. U okolini grada ima više manjih vodotoka.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Oblast Ugrčina je prvobitno bila naseljena Tračanima, a posle njih njom vladaju stari Rim i Vizantija. Južni Sloveni ovo područje naseljavaju u 7. veku. Od 9. veka do 1373. g. oblast je bila u sastavu srednjovekovne Bugarske.

Krajem 14. veka oblast Ugrčina je pala pod vlast Osmanlija, koji vladaju oblašću 5 vekova.

Godine 1878. grad je postao deo savremene bugarske države. Naselje ubrzo postaje središte okupljanja za sela u okolini, sa više javnih ustanova i trgovištem. Naselje je zvanično proglašeno gradom 1968. godine.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Demografija
1965.1975.1985.1992.2001.
5,7535,1944,2123,8383,161

Po procenama iz 2007. g. Ugrčin je imao nešto oko 2.800 st. Ogromna većina gradskog stanovništva su etnički Bugari. Ostatak su mahom Romi. Poslednjih decenija broj stanovnika u gradu stagnira zbog udaljenosti od glavnih tokova razvoja u zemlji.

Pretežna veroispovest mesnog stanovništva je pravoslavna.


Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]