Kompleks Godovik

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kompleks Godovik
Opšte informacije
MestoGodovik
OpštinaPožega
Država Srbija
Vrsta spomenikaProstorno kulturno-istorijska celina
Vreme nastankadruga polovina 17. veka
Tip kulturnog dobraNepokretno kulturno dobro od izuzetnog značaja
Nadležna ustanova za zaštituZavod za zaštitu spomenika kulture

Kompleks Godovik je sagrađen u 19. veku.[1] S obzirom da predstavlja značajnu istorijsku građevinu, proglašen je nepokretnim kulturnim dobrom od izuzetnog značaja Republike Srbije.[2] Nalazi se u Godoviku, pod zaštitom je Zavoda za zaštitu spomenika kulture Kraljevo.[1]

Kompleks Godovik je selo koje se nalazi u opštini Požega, u Zlatiborskom okrugu. Zbog svog bogatog istorijskog nasleđa i kulturne baštine predstavlja prostornu kulturno-istorijsku celinu od velikog značaja. U kompleksu se nalazi niz objekata od istorijskog, kulturnog značaja i ambijentalnih vrednosti: crkva Svetog Ilije i crkva Svetog Đorđa, kuća Vasilija Popovića, česma na lokalitetu „Pijaca“, potok sa nekoliko vodopada i slapova.

Crkva Svetog Đorđa je najznačajnija u okviru ovog kompleksa. Po predanju je nastala u 14. veku, ali ne postoje pisani tragovi sve do druge polovine 17. veka. Njena arhitektonska vrednost izražena je prostornom koncepcijom, a pojedinim detaljima odlikuju se obeležja tradicionalnog graditeljstva. Na potoku se nalazi nekoliko vodopada i slapova, a postojale su i vodenice, građene u drugoj polovini i krajem 19. veka, od kojih je sačuvana jedna u neautentičnom stanju. U blizini vodenice nalazi se kuća Vasilija Popovića iz ugledne godovičke svešteničke porodice, sagrađena oko 1875. i česma na lokalitetu „Pijaca“, podignuta kao zadužbina dvadesetih godina 20. veka. Crkva Svetog Ilije datira iz 19. veka i sagrađena je u baroknom stilu sa karakterističnim zvonikom koji postaje privlačna tačka za formiranje centra sela. Na njenoj zapadnoj fasadi nalaze se spomen ploče sa uklesanim imenima ratnika palim u oslobodilačkim ratovima 1912–1918. Crkva danas nije u dobrom stanju, izgrađena je na lošem terenu i njeni temelji tonu, te se oštećenja na njoj šire i produbljuju.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Nedaleko od Požege, južno prema Arilju, se nalazi uži centar sela Godovik sa izvorom ispod stene koji se pretvara u potok sa nekoliko vodopada i slapova na kome se nalaze vodenice.[1] Građene su u drugoj polovini i krajem 19. veka, dve su u potpunosti od drveta sa po jednim vodeničnim kolom dok je jedna polubrvnara-polučatmara.[1] Ovoj arhitektonskoj grupi pripada i kuća Vasilija Popovića iz godovičke svešteničke porodice sagrađena oko 1875. godine kao i česma na lokalitetu „Pijaca” zidana kamenom sa dve lule podignuta kao zadužbina dvadesetih godina ovog veka.[1] Iz 20. veka je i crkva svetog Ilije na čijoj se zapadnoj fasadi nalaze spomen ploče sa uklesanim imenima ratnika palim u oslobodilačkim ratovima 1912—1918.[1] Sagrađena je u baroknom stilu sa karakterističnim zvonikom 1855. Najznačajnija u okviru celine je crkva svetog Đorđa sa pojedinim detaljima i vezi sa tradicionalnim graditeljstvom.[1] Na osnovu antimisa koji je crkvi darovao patrijarh Arsenije Čarnojević njen nastanak je datovan najkasnije u drugu polovinu 17. veka.[1] Ikonostas su slikali pripadnici slikarske porodice Lazović početkom 19. veka.[1] Radovi na rekonstrukciji crkve svetog Đorđa su obavljeni 1976—82.[1] U centralni registar je upisan 29. oktobra 1990. pod brojem PKIC 19, a u registar Zavoda za zaštitu spomenika kulture Kraljevo 1. februara 1990. pod brojem PKIC 3.[1]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g d đ e ž z i j „Uži centar sela Godovik”. nasledje.gov.rs. Pristupljeno 2022-09-14. 
  2. ^ „Uži centar sela Godovik, Zavod za zaštitu spomenika kulture Kraljevo | Pretraživač kulturnog nasleđa”. kultura.rs (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-09-14. [mrtva veza]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • B. Krstanović, Godovik, Spomenička celina, Spomeničko nasleđe Srbije, nepokretna kulturna dobra od izuzetnog i velikog značaja, Beograd, 1998, 66.
  • B. Krstanović, Godovik, Spomenička celina, Spomeničko nasleđe Srbije, nepokretna kulturna dobra od izuzetnog i velikog značaja, Beograd, 2007, 68.
  • M. Aleksić Čevrljaković, K. Grujović Brković, Uži centra sela Godovik, Pogled kroz nasleđe 1965-2015, Kraljevo 2016, 154.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]