Umka

Koordinate: 44° 40′ 25″ S; 20° 18′ 10″ I / 44.6735° S; 20.302833° I / 44.6735; 20.302833
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Umka
Snimak Umke iz vazduha
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugBeogradski
OpštinaČukarica
Stanovništvo
 — 2011.Rast 5272
Geografske karakteristike
Koordinate44° 40′ 25″ S; 20° 18′ 10″ I / 44.6735° S; 20.302833° I / 44.6735; 20.302833
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina163 m
Umka na karti Srbije
Umka
Umka
Umka na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj11260
Pozivni broj011
Registarska oznakaBG

Umka je prigradsko naselje u gradskoj opštini Čukarica u gradu Beogradu. Prema popisu iz 2011. naselje Umka ima 5272 stanovnika.

Gradski saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Do naselja Umka dnevnim linijama gsp-a može se doći:

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Umka živi 4229 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 40,2 godina (38,9 kod muškaraca i 41,4 kod žena). U naselju ima 1795 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,95.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[3]
Godina Stanovnika
1948. 2.058
1953. 2.368
1961. 3.731
1971. 5.393
1981. 5.618
1991. 5.005 4.847
2002. 5.292 5.449
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[4]
Srbi
  
5.083 96,05%
Jugosloveni
  
42 0,79%
Crnogorci
  
26 0,49%
Hrvati
  
13 0,24%
Makedonci
  
13 0,24%
Bugari
  
4 0,07%
Muslimani
  
3 0,05%
Mađari
  
3 0,05%
Slovenci
  
2 0,03%
Slovaci
  
2 0,03%
Rusi
  
2 0,03%
Česi
  
1 0,01%
Ukrajinci
  
1 0,01%
Rumuni
  
1 0,01%
nepoznato(Romi)
  
25 0,47%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Kultura i obrazovanje[uredi | uredi izvor]

U naselju Umka nalazi se Osnovna škola „Dositej Obradović”. Osnovana je 1886. godine, sadašnji naziv po srpskom prosvetitelju i reformatoru, Dositeju Obradoviću nosi od 1952. godine.[6] Osim toga ovde postoji Škola za osnovno i srednje obrazovanje „Sveti Sava”.

U Umci je, kao ogranak Biblioteke „Laza Kostić“ sa Čukarice radila i biblioteka „Dimitrije Tucović”,[7]

Ondašnja biblioteka "Dimitrije Tucović", Umka, osnovana je 1952. godine, dobrovoljnim prilozima građana i ondašnjih radnih organizacija u knjigama. Više puta je menjala mesto, jer nije imala stalne prostorije.

Od 1958. godine  do aprila 2007. godine nalazila se u poslovnom prostoru zgrade (kuće) u ulici 13. oktobra (bivša Pustenička) br. 30, koja je nekada pripadala porodici Vojina Nikolića. Iz te kuće tj. prostorije od 70m2 koja se koristila za obavljanje bibliotečke delatnosti, Biblioteka je morala da bude iseljena na osnovu pravosnažne odluke II opštinskog suda u Beogradu od 2. februara 2007. a povodom postupka denacionalizacije imovine pok. Vojina Nikolića.

Do 1965. god. Biblioteka je bila samostalna u svojoj delatnosti, sa svojim ograncima u Pećanima i u Ruckoj, a od 1965. god. pripojena je ondašnjoj opštinskoj matičnoj biblioteci "Lazo Kočović", Čukarica (od 1995. biblioteka ima naziv „Laza Kostić“), u čijem je sastavu tada bila i Rakovica sve do 1975. godine. Tada se  Rakovica odvojila kao opština, izvršen je deobni bilans knjižnog fonda i deo bibliotečke mreže pripao je rakovičkoj mreži biblioteka.

Opšta integracija opštinskih biblioteka sa Bibliotekom grada Beograda izvršena je 1989. godine, tako da ceo grad Beograd bude jedna Biblioteka, sa centralizovanom nabavkom knjiga i drugog bibliotečkog materijala.

Ogranak je od 1. novembra 2004. bio  privremeno zatvoren za rad sa članstvom zbog opšte neuslovnosti za rad. Od tada, u neprekidnoj igri ponavljanja, strpljenja, sreće i mudrosti, tražile su se i pronalazile mogućnosti za izmeštanje bibliotečkog ogranka na lokaciji naselja Umka, u skladu sa osnovnim zahtevima bibliotečkog standarda koji određuju radne uslove i položaj biblioteke u okviru jednog naselja.

To se okončalo 1. aprila 2021. Od tog datuma je BGB  u zakupu prostorije (kuće) od 110 m2 koja se koristi za potrebe ogranka, na adresi Ilije Babića 11.

Biblioteka je dobila ime "Borislav Radović", Umka.

Predlog imena Biblioteci potekao je od Uroša Ristanovića, pesnika sa Umke. On je   10. marta 2019. godine na dan rođenja pesnika Borislava Radovića pokrenuo  inicijativu  za ponovno otvaranje biblioteke i njeno preimenovanje u biblioteku ,,Borislav Radović“. Sinergijom daljih delovanja ostvarivao se postupak povratka rada Biblioteke u naselju Umka.

Na predlog (5.11.2021.) Vladana Nikolića, načelnika Odeljenja biblioteka „Laza Kostić“, članovi Upravnog odbora BGB, na LI sednici UOBGB, odlukom broj 4558 od 1.12.2021. usvojili su predlog promene naziva bibliotečkog ogranka u Umci.[8]

Borislav Radović je živeo na Umci. Preminuo je u Beogradu, 26. aprila 2018. Njegova supruga,  Buba Radović  bila je bibliotekar, specijalista za stare knjige.

Gradski prevoz[uredi | uredi izvor]

Kroz naselje prolazi više gradskih i prigradskih linija: 551, kroz Veliku Moštanicu do Sremčice, 860 i 860E, do Obrenovca, 861A, do Obrenovca preko Male Moštanice, kao i novootvorene linije: 553, koja ide do naselja Rucka, na samom vrhu Umke, 860B, do Bariča i 860M, do Obrenovca, kroz industrijsku zonu Bariča.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Zahvaljujući lepoj plaži, bliskim šumama Lipovica i Duboko, i dobrim saobraćajnim vezama, selo Umka je 1930-tih postalo izletište Beograđana,[9] izgrađeno je nekoliko vila.[10] Posavina a.d. je 1935. napravila fabriku trikotaže i rukavica, osnovala je i istoimeni fudbalski klub 1928.[11] Postojala je i fabrika koža, trikotaže i rukavica "Šumadija A.D." braće Albala.[12]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „GSP Beograd, linija 551”. www.gsp.rs. Pristupljeno 2022-04-12. 
  2. ^ „GSP Beograd, linija 553”. www.gsp.rs. Pristupljeno 2022-04-12. 
  3. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  4. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  5. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 
  6. ^ „OŠ “Dositej Obradović” – Umka (Čukarica)”. Edukacija - Osnovne škole. Pristupljeno 23. 05. 2018. 
  7. ^ „Biblioteka Laza Kostić”. Na vidiku.com. Pristupljeno 23. 05. 2018. 
  8. ^ „Biblioteka "Laza Kostić" Čukarica”. zvanična prezentacija. Biblioteka grada Beograda. Arhivirano iz originala 24. 05. 2018. g. Pristupljeno 23. 05. 2018. 
  9. ^ "Politika", 1. avg. 1937
  10. ^ "Vreme", 18. jul 1938, str. 6 i str. 10 (foto izletničkog broda)
  11. ^ "Vreme", 31. jul 1938
  12. ^ "Politika", 19. jul 1936

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]