Univerzitet Kornel

Koordinate: 42° 27′ S; 76° 29′ Z / 42.45° S; 76.48° Z / 42.45; -76.48
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Univerzitet Kornel
Cornell University
Grb Univerziteta Kornel
lat. Universitas Cornelliana
MotoI would found an institution where any person can find instruction in any study.
Ezra Kornel, 1865[1]
Moto (na srpskom)„Želim ustanovu gde svaka osoba može dobiti nastavu na bilo kojem polju.”
Tipprivatni univerzitet / statutarni koledž[2]
Osnivanje1865. god.; pre 159 godina (1865)
Zadužbina6,8 mlrd. dolara (2017)[3]
PredsednikMarta E. Polak
ProrektorMajkl Kotlikof
Administrativno
osoblje
1.639 (Itaka)
1.235 (Njujork)
34 (Doha)
Broj studenata22.319 (jesen 2016)[4]
Preddiplomci14.566 (jesen 2016)[4]
Postdiplomci7.753 (jesen 2016)[4]
LokacijaItaka, Njujork,  SAD
42° 27′ S; 76° 29′ Z / 42.45° S; 76.48° Z / 42.45; -76.48
Kampusmali grad
[19 km2 (4.800 acres)]
NovineCornell Daily Sun
Boje  karneolska
  bela
  crna[5]
AtletikaDivizija I NCAA
(Liga bršljana)
Sportski nadimakBig Red
(dosl. „Veliki crveni”)
MaskotaTačdaun / Big Red Bear (nezvanična)[6]
Afilijacije
Veb-sajtcornell.edu

Univerzitet Kornel (engl. Cornell University, IPA/kɔr.ˈnɛl/ kor-NEL) američki je privatni univerzitet Lige bršljana i federalni lend-grent doktorandski univerzitet smešten u Itaki (Njujork). Osnovali su ga 1865. godine Ezra Kornel i Endru Dikson Vajt, s namerom da profesori i studenti rade na svim poljima koja se mogu proučavati i ostvaruju doprinose na istima — od klasike do nauke, od teorijskih do primenjenih grana. Ovi ideali, nekonvencionalni u ondašnje vreme, zaslužni su za današnji moto Kornela — popularni citat Ezre Kornel iz 1865. godine: „Osnovao bih instituciju gde svaka osoba može naći instrukcije u bilo kojoj studiji.”[1]

Univerzitet je u najširem smislu organizovan u sedam preddiplomskih koledža i sedam diplomskih jedinica u svom glavnom kampusu u Itaki, a svaki koledž i jedinica imaju svoje standarde odnosno kriterijume za upis i gotovo autonomne tj. međusobno nezavisne akademske programe. Univerzitet takođe upravlja dvama ’satelitskim’ medicinskim kampusima; jedan je u gradu Njujorku, a drugi u Gradu obrazovanja u Kataru.

Kornel je jedan od tri privatna lend-grent univerziteta u SAD i jedini u Njujorku.[n. 1] Od sedam preddiplomskih koledža, tri su statutarna ili ugovorna koledža s podrškom države putem sistema Državnog univerziteta u Njujorku (SUNY), uključujući agrikulturne i ekološke koledže. Od Kornelovih diplomskih škola samo ona veterinarska ima materijalnu podršku države. Kao lend-grent koledž Kornel upravlja agencijom CSREES, čiji je program dostupan u svakom okrugu države Njujork; godišnji fond obezbeđuje država Njujork, za određene obrazovne misije.[7] Kampus Univerziteta Kornel u Itaki prostire se na 3 km2 (745 acres), ali je zapravo mnogo veći kada se u obzir uzmu i Botaničke bašte Kornela — tada se govori o površini većoj od 17 km2 (4.300 acres); takođe, Kornel ima i brojne zemljišne posede širom Njujorka.[8]

Od dana kada je osnovan Kornel je bio koedukaciona, nesektarijanska ustanova, u kojoj upis nije zavisio od religije ili rase. Kornel broji preko 245.000 živih svršenih učenika visoke škole, a njegov bivši i današnji fakultet sa diplomcima uključuje 34 Maršalova, 29 Roudsovih, 29 Trumanovih i 7 Gejtsovih stipendista, 54 nobelovca i 14 živih milijardera.[9][10][11] Studentsko telo čini preko 14.500 preddiplomaca i 7.700 postdiplomaca, iz svih 50 američkih država i 122 zemlje sveta.[12][13]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Osnivači Kornela
Ezra Kornel
(1807—1874)
Endru Dikson Vajt
(1832—1918)

Univerzitet Kornel je osnovan 27. aprila 1865. godine; Senat države Njujork (NYS) priznao je univerzitet kao državnu lend-grent ustanovu. Senator Ezra Kornel ponudio je svoju farmu u Itaki kao mesto na kojem će se osnovati univerzitet, te priložio 500.000 dolara svog bogastva kao prvi endaument. Njegov saradnik, senator i iskusni edukator Endru Dikson Vajt pristao je da bude prvi predsednik. Tokom naredne tri godine, Vajt je nadgledao izgradnju prvih dveju zgrada; putovao je da bi privukao pažnju studenata i našao osoblje.[14] Univerzitet je otvoren 7. oktobra 1868. godine, a sledećeg dana upisalo ga je 412 brucoša.[15]

Kornel se razvio kao tehnološki napredna institucija, primenjivajući svoja istraživanja na sopstveni kampus ali takođe ulažući napore i na globalnom nivou. Na primer, 1883. godine Kornel je bio jedan od prvih univerzitetskih kampusa koji je za osvetljenje koristio struju iz diname na vodeni pogon.[16] Kornel je do 1894. godine obuhvatao koledže koje je finansirala država, i ispunjavao je sve statutarne zahteve;[17] takođe je imao administraciju za istraživanja i proširivanje aktivnosti koje je zajedno finansirala država i federalni programi za sparivanje.[18]

Kornel je imao aktivne diplomce još od prvih predavanja. Bio je jedan od prvih univerziteta na kojem su se u Upravni odbor birali studenti koji diplomiraju.[n. 2] Kornel je postao član Lige bršljana, čime je studentski aktivizam povećan tokom 1960-ih a vezano za kulturne probleme, građanska prava i opoziciju Vijetnamskom ratu; protesti i okupacije imale su za rezultat ostavku predsednika Kornela i restrukturisanje uprave univerziteta.[22]

Univerzitet Kornel je od 2000. godine počeo da proširuje svoje međunarodne programe. Univerzitet je 2004. otvorio Medicinski koledž Vajl Kornel u Kataru (engl. Weill Cornell Medical College in Qatar).[23] Sarađivao je sa institucijama u Indiji, Singapuru i NR Kini.[24][25][26] Bivši predsednik Džefri Š. Liman opisao je univerzitet sa visokim međunarodnim profilom kao „transnacionalni univerzitet”.[27] Kornel i Stanford su 9. marta 2004. godine položili kamen temeljac za novi „Centar za premošćavanje jaza” (engl. Bridging the Rift Center), da bi se izgradio i zajednički rukovodio centar za obrazovanje na izraelsko-jordanskoj granici.[28]

Danas se na univerzitetu može steći više od 7.000 različitih zvanja.[29] Ima oko 22.000 studenata i više od 1.600 profesora. Broj osoblja na 14 koledža i škola je 8.000 (ukupno).[12]

Osnivanje koledža/škola
Koledž/škola God.
Poljoprivreda i biološke nauke 1874
Arhitektura, umetnost i planiranje 1871
Umetnosti i nauke 1865
Biznis 1946
Inženjering 1870
Postdiplomske studije 1909
Hotelska administracija 1922
Humana ekologija 1925
Industrijski i radni odnosi 1945
Pravo 1887
Medicinske nauke 1952
Medicina 1898
Tehnologija 2011
Veterina 1894
Rangiranje (2016/17)
Nacionalno
ARWU[30] 11
Forbs[31] 29
U.S. News & World Report[32] 15
Washington Monthly[33] 27
Globalno
ARWU[34] 13
QS[35] 16
THEWUR[36] 19
U.S. News & World Report[37] 22

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Druga dva su Masačusetski tehnološki institut i javno finansirani ali „privatno upravljani” Univerzitet u Delaveru.
  2. ^ Povelja univerziteta je izmenjena amandmanom od 24. aprila 1867. godine, kada je određeno izabiranje diplomaca u Upravni odbor;[19] međutim, ova provizija nije implementirana sve dok 100 studenata nije diplomiralo[20] 1872. godine.[21] Odbor nadzornika Univerziteta Harvard je 1865. godine takođe uveo izbor diplomaca.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b „Cornell University Facts: Motto”. Cornell University. Arhivirano iz originala 23. 05. 2015. g. Pristupljeno 23. 12. 2016. „I would found an institution where any person can find instruction in any study. 
  2. ^ „Cornell University Mission”. Cornell University. Pristupljeno 23. 12. 2016. 
  3. ^ „Endowment performance 'solid,' hits highest total ever”. National Association of College and University Business Officers and Commonfund Institute. 30. 6. 2017. Pristupljeno 6. 10. 2017. 
  4. ^ a b v „Common Data Set 2016” (PDF). Cornell University. jesen 2016. Pristupljeno 23. 12. 2016. 
  5. ^ „The Brand Book | Cornell University”. Brand.cornell.edu. Pristupljeno 23. 12. 2016. 
  6. ^ Holmes, Casey (30. 4. 2006). „Wild Cornell Mascot Wreaks Havoc”. Cornell Daily Sun. Pristupljeno 23. 12. 2016. 
  7. ^ Spitzer, Eliot (14. 9. 2005). „Agreements between state agencies and Cornell University to procure academic services from the statutory or contract colleges administered by Cornell should be regarded as contracts between a state party and a non-state party” (PDF). New York State. str. 1. Arhivirano iz originala (PDF) 26. 3. 2009. g. Pristupljeno 23. 12. 2016. 
  8. ^ „Cornell University Facilities Services FAQ”. Pristupljeno 23. 12. 2016. 
  9. ^ „2009–10 Factbook” (PDF). Cornell University. Arhivirano iz originala (PDF) 23. 12. 2016. g. Pristupljeno 23. 12. 2016. 
  10. ^ „Cornell Nobel laureates”. Cornell News Service. Pristupljeno 23. 12. 2016. 
  11. ^ „Uncle Ezra”. Cornell University. Arhivirano iz originala 25. 5. 2011. g. Pristupljeno 23. 12. 2016. 
  12. ^ a b „Facts about Cornell” (URL). Cornell University. Pristupljeno 23. 12. 2016. 
  13. ^ „Universities for Billionaire Alumni”. CNBC. Pristupljeno 23. 12. 2016. 
  14. ^ Becker, Carl L. (1943). Cornell University: Founders and the Founding. Ithaca, N.Y.: Cornell University Press. ISBN 0-8014-9058-8. Pristupljeno 23. 12. 2016. 
  15. ^ „Cornell University – Facts about Cornell: How old is Cornell?”. Cornell.edu. Arhivirano iz originala 29. 7. 2013. g. Pristupljeno 23. 12. 2016. 
  16. ^ „The Early History of District Energy at Cornell University”. Arhivirano iz originala 4. 7. 2007. g. Pristupljeno 23. 12. 2016. 
  17. ^ Gelber, Sidney (2001). Politics and Public Higher Education in New York State: Stony Brook: A Case History. New York: P. Lang. str. 14. ISBN 978-0-8204-4919-7. 
  18. ^ „Cornell University Cooperative Extension About Us”. Arhivirano iz originala 9. 3. 2012. g. Pristupljeno 23. 12. 2016. 
  19. ^ Hewett, Waterman Thomas; Holmes, Frank R.; Williams, Lewis A. (1905). Cornell University, a history. 1. University Publishing Society. str. 278. Pristupljeno 23. 12. 2016. 
  20. ^ The revised statutes of the State of New York. New York State. 1881. str. 537. Pristupljeno 23. 12. 2016. 
  21. ^ Kasson, Frank Hatch; Palmer, Frank Herbert; Palmer, Raymond P. (septembar 1901). Education. 22. Project Innovation. str. 108—109. Pristupljeno 23. 12. 2016. 
  22. ^ Downs, Donald Alexander (1999). Cornell '69: Liberalism and the Crisis of the American University. Cornell University Press. ISBN 978-0-8014-3653-6. Pristupljeno 23. 12. 2016. 
  23. ^ „Cornell Medical College in Qatar”. Cornell University. Arhivirano iz originala 12. 8. 2004. g. Pristupljeno 23. 12. 2016. 
  24. ^ „Cornell president joins Indian prime minister to open new chapter in science education”. Cornell News Service. 21. 7. 2005. Pristupljeno 23. 12. 2016. 
  25. ^ „Hotel School, Singapore university establish joint master's program”. Cornell News Service. 11. 11. 2004. Arhivirano iz originala 16. 7. 2012. g. Pristupljeno 23. 12. 2016. 
  26. ^ Friedlander, Blaine (7. 11. 2005). „Rawlings heads to China to sign partnership agreement and deliver keynote address at economic summit in Beijing”. Cornell News Service. Pristupljeno 23. 12. 2016. 
  27. ^ Jaschik, Scott (13. 6. 2005). „Sudden Departure at Cornell”. Inside Higher Ed. Arhivirano iz originala 05. 03. 2016. g. Pristupljeno 23. 12. 2016. „transnational university 
  28. ^ Brand, David (9. 3. 2004). „Lehman leads CU group to desert to promote education — and peace”. Arhivirano iz originala 18. 7. 2008. g. Pristupljeno 23. 12. 2016. 
  29. ^ „About Cornell University”. Cornell University. Pristupljeno 23. 12. 2016. 
  30. ^ „Academic Ranking of World Universities 2016: USA”. Shanghai Ranking Consultancy. Arhivirano iz originala 21. 11. 2016. g. Pristupljeno 23. 12. 2016. 
  31. ^ „America's Top Colleges”. Forbes. Pristupljeno 23. 12. 2016. 
  32. ^ „Best Colleges 2017: National Universities Rankings”. U.S. News & World Report. Arhivirano iz originala 21. 05. 2011. g. Pristupljeno 23. 12. 2016. 
  33. ^ „2016 Rankings – National Universities”. Washington Monthly. Arhivirano iz originala 14. 11. 2016. g. Pristupljeno 23. 12. 2016. 
  34. ^ „Academic Ranking of World Universities 2016”. Shanghai Ranking Consultancy. Arhivirano iz originala 01. 06. 2020. g. Pristupljeno 23. 12. 2016. 
  35. ^ „QS World University Rankings® 2016/17”. Quacquarelli Symonds Limited. Pristupljeno 23. 12. 2016. 
  36. ^ „World University Rankings 2016/17”. THE Education Ltd. Pristupljeno 23. 12. 2016. 
  37. ^ „Best Global Universities Rankings: 2017”. U.S. News & World Report LP. Pristupljeno 23. 12. 2016. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]