Univerzitet u Prištini (Priština)

Koordinate: 42° 40′ 00″ S; 21° 10′ 00″ I / 42.666667° S; 21.166667° I / 42.666667; 21.166667
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Univerzitet u Prištini
lat. Universitas Studiorum Prishtiniensis
Tipdržavni
Osnivanje1999. god.; pre 25 godina (1999) (defakto)
18. novembar 1969. god.; pre 54 godine (1969-11-18) (zvanično)
RektorĆerim Ćerimi
Akademsko osoblje1.284
Broj studenata31.200 (2022/23)
LokacijaPriština, Srbija
42° 40′ 00″ S; 21° 10′ 00″ I / 42.666667° S; 21.166667° I / 42.666667; 21.166667
Boje     
Veb-sajtwww.uni-pr.edu

Univerzitet u Prištini (alb. Universiteti i Prishtinës) je državni univerzitet sa sedištem u Prištini. Nastao je 1999. godine nakon raspuštanja prvobitnog Univerziteta u Prištini nakon rata na Kosovu i Metohiji. Radi po nastavnom planu i programu Republike Kosovo,[a] van obrazovnog sistema Srbije. Trenutno se sastoji od 14 fakulteta.

Pregled[uredi | uredi izvor]

Filološki fakultet
Fakultet elektrotehnike i računarstva
Medicinski fakultet
Filozofski fakultet
Prirodno-matematički fakultet
Pravni i ekonomski fakultet
Kampus

Univerzitet u Prištini zauzima kampus u Prištini, služeći kao glavni albanski univerzitet na području Kosova i Metohije. Član je Evropske asocijacije univerziteta. Održava kontakte sa zapadnoevropskim i američkim univerzitetima i institucijama.[1][2][3][4] Univerzitet u Prištini je visoko rangirani univerzitet na albanskom jeziku u Evropi.[5] Univerzitet u Prištini je neprofitna javna visokoškolska ustanova koja se nalazi u urbanom okruženju grada Prištine srednje veličine (populacija od 500,000-1,000,000 stanovnika). Ova institucija takođe ima ogranke na sledećim lokacijama: Gnjilane, Peć, Prizren, Uroševac, Đakovica, Kosovska Mitrovica. Univerzitet u Prištini je koedukativna institucija visokog obrazovanja. Univerzitet u Prištini nudi kurseve i programe koji vode do zvanično priznatih diploma visokog obrazovanja, kao što su stepen bačelor, magisterij, doktorat u nekoliko oblasti studija.[6]

Statistika i organizacija univerziteta[uredi | uredi izvor]

Akademska godina univerziteta traje od 1. oktobra do 30. septembra, organizovana u dva semestra, sa 30 nedelja nastave godišnje. Pošto mladi do 19 godina čine više od 50 procenata stanovništva, do 1980. svaki treći stanovnik u pokrajini bio je upisan u školu ili na univerzitet. Na Kosmetu je ekspanzija studentskog tela u visokom obrazovanju bila bez premca u Jugoslaviji, sa 149 u 1958-1959 na 35706 na univerzitetima i drugim post-sekundarnim obrazovnim institucijama u 1975-1976.[7] U akademskoj godini 20162017. Univerzitet je brojio 38.974 aktivnih studenata, 17.042 (43,8%) muškaraca i 21.932 (56,2%) žena; 38,334 (98,3%) studenata je bilo sa Kosmeta, 413 (1%) iz Preševa, Medveđe i Bujanoca, 99 (0,25%) iz Crne Gore, 56 (0,14%) iz Makedonije, 49 (0,12%) iz Albanije, i 23 (0,06%) iz drugih zemalja.[8]

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Univerzitet u Prištini je osnovan u Socijalističkoj Autonomnoj Pokrajini Kosovo, Socijalističkoj Republici Srbiji, Jugoslaviji, Prištini, prva akademska godina je 1969-1970, a funkcioniše do 1999. Međutim, zbog političkih previranja, rata, uzastopnog proterivanja fakulteta jedne ili druge etničke pripadnosti, velike razlike među etničkim grupama, podeljen je na dve nepovezane institucije koje koriste isto ime, iako jednostavno odražavaju etnički identitet. Aktivnost na albanskom jeziku se nastavlja do danas u Prištini, dok se srpski, Univezitet u Prištini, nalazi u Severnoj Mitrovici, gde i dalje zadržava svoje mesto u srpskom obrazovnom sistemu.[9][10]

Osnivanje[uredi | uredi izvor]

Kao rezultat Saveza komunista Kosova koji zahteva više samouprave za svoj region, na Kosovu su tokom novembra 1968. godine počeli masovni protesti, što je uticalo na osnivanje Univerziteta 1969-1970. Prvi fakultet Univerziteta bio je filozofija, medicina, pravo i inženjerstvo. Jezici nastave bili su albanski i srpsko-hrvatski. Budući da je organizacioni status institucije zasnovan na jeziku, često se smatra dva odvojena univerziteta. Albanci su prihvatili osnivanje Univerziteta, ali su ga smatrali samo prekretnicom u pravcu političke jednakosti, a ne kao krajnji cilj. Iako je podržan od strane Jospi Broza Tita, predsednika Saveza komunista Jugoslavije, suočio se sa mnogo političke opozicije od strane srpskih komunista, koji su to smatrali „pokazateljem autonomije za Kosovo”. Još 1971. Srbi i Crnogorci protestovali su protiv inauguracije Univerziteta.[11]

Protesti 1981[uredi | uredi izvor]

Univerzitet je bio polazna tačka studentskih protesta 1981. godine na Kosovu. Univerzitet je doprineo nezaposlenosti, jer su visoko obrazovani i otežani Albanci postali regruti za nacionalistička osećanja.[12] Pored toga, srpsko i crnogorsko stanovništvo na Kosovu sve više omalovažava ekonomski i socijalni teret studentske populacije univerziteta. Protesti, koji su počeli 11. marta 1981, prvobitno su počeli kao spontani mali protest za bolju hranu u kafeteriji i poboljšali uslove stanovanja u domovima i završili nasiljem koje je izazvalo masovne proteste širom Kosova, vanredno stanje, nerede, kao i žrtve.[13]

1990-1998[uredi | uredi izvor]

Mnogi albanski predavači optuženi su da krše srpske zakone o obrazovanju, odbacuju ih i zamenjuju Srbi. Obrazovanje na albanskom jeziku nastavilo se u privatnim objektima, kao deo nezvanične paralelne države senke, samoproglašene Republike Kosovo, koja je omogućila nastavak obrazovanja oko 30.000 albanskih studenata. U drugoj polovini devedesetih, Vlada Srbije je započela pregovore sa albanskim liderima o univerzitetu i došla do dogovora da će Albanci dobiti kontrolu nad 60% univerzitetskog kampusa, Srbi 35% i Turci 5%. Međutim, protestanti, kosovski Srbi, organizovali su nasilne proteste protiv transfera i na kraju su ih morali proterati vladine snage. Zgrade su bile opustošene, nameštaj i oprema su namerno vandalizovani kako bi bili neupotrebljivi.[14]

Rat na Kosmetu i posledice[uredi | uredi izvor]

Rat na Kosovu i Metohiji 1999. godine poremetio je i zvanični univerzitet i njegovu podružnicu u Kosovskoj Mitrovici. Većina osoblja i studenata pobegla je sa Kosmeta početkom juna 1999. godine. Srpsko stanovništvo Prištine, u avgustu 1999. godine, palo je sa 40.000 na manje od 1.000. Kao rezultat toga, univerzitet je upao u dve odvojene grane, jedan u Prištini i jedan u Severnoj Mitrovici.[15]

Hapšenja u decembru 2013.[uredi | uredi izvor]

12. decembra 2013, jedanaest zvaničnika Univerzitetskog medicinskog fakulteta uhapšeno je zbog falsifikovanja.[16][17][18][19] Uhapšeni zvaničnici su bili lekari, profesori, asistenti i administrativno osoblje; neki studenti su takođe uhapšeni.[20]

Studentski protest 2014. i ostavka Ibrahima Gašija[uredi | uredi izvor]

Studentski protest 2014. počeo je kada su kosovski mediji optužili rektora Ibrahima Gašija i njegovo osoblje za falsifikovanje istraživanja i objavljivanje naučnih radova zasnovanih na tim lažnim istraživanjima kako bi ojačali svoje akademske sposobnosti.[21] Gaši je odbio da podnese ostavku nakon što je otkriveno da je objavio članke u predatorskim časopisima kako bi ispunio uslove za napredovanje u redovnog profesora. Studentski pojedinci postali su ogorčeni nakon što parlament nije uspio proći glasanje u kojem je zatražio da Gaši podnese ostavku, a političke stranke koalicijske vlade suprotstavile su se tom potezu. Gaši je na kraju podneo ostavku.[22]

Fakulteti[uredi | uredi izvor]

Fakulteti koji rade u sklopu Univerziteta u Prištini su:[23]

  • Filozofski fakultet
  • Prirodno-matematički fakultet
  • Filološki fakultet
  • Pravni fakultet
  • Ekonomski fakultet
  • Građevinski fakultet
  • Fakultet elektrotehnike i računarstva
  • Mašinski fakultet
  • Medicinski fakultet
  • Fakultet umetnosti
  • Poljoprivredno-veterinarski fakultet
  • Fakultet fizičkog vaspitanja i sporta
  • Učiteljski fakultet
  • Arhitektonski fakultet

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Republika Kosovo (alb. Republika e Kosovës) jednostrano je proglašena država na teritoriji Republike Srbije, protivno Ustavu Srbije i Rezoluciji 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija. Prema Rezoluciji 1244, cela teritorija Kosova i Metohije, pravno gledano, nalazi se u sastavu Srbije dok ne bude postignuto konačno rešenje. Srbija ne priznaje jednostrano otcepljenje, po međunarodnom pravu, njene teritorije, preciznije autonomne pokrajine pod privremenom upravom Ujedinjenih nacija (UNMIK). Vlada sa sedištem u Prištini ima defakto vlast nad većinom teritorije, dok pojedine strukture Srbije funkcionišu na severu i u srpskim enklavama.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ University of Iowa's page about archeological and otherwise cooperation with University of Pristina Arhivirano na sajtu Wayback Machine (19. april 2008), uiowa.edu. Link accessed 14 April 2008.
  2. ^ International Center on Responses to Catastrophes at the University of Illinois at Chicago: HIV, mentions its cooperation with the University of Pristina Arhivirano na sajtu Wayback Machine (13. maj 2008), uic.edu. Link accessed 14 April 2008.
  3. ^ Dartmouth College: The Dartmouth Initiative in Global Health and Healthy Development, discusses cooperation with the University of Pristina School of Medicine in Pristina, Kosovo Arhivirano na sajtu Wayback Machine (24. februar 2008), darthmouth.edu. Link accessed 14 April 2008.
  4. ^ University of Pristina's Human Rights Centre, established in 2000, after Serbia lost control of the University, located in Pristina, now the capital of Republic of Kosovo, affiliated university with HUMSEC, human rights project of the European Commission Arhivirano na sajtu Wayback Machine (3. mart 2016), HUMSEC – European Commission, Graz, Austria. Link accessed 14 April 2008.
  5. ^ „Europe Ranking Web of Universities”. Pristupljeno 1. 3. 2018. 
  6. ^ „Overview”. UniRank. Pristupljeno 3. 11. 2018. 
  7. ^ Kostovicova, Denisa (2005). Kosovo: The Politics of Identity and Space (na jeziku: engleski). Psychology Press. ISBN 9780415348065. 
  8. ^ „Statistikat e Arsimit në Kosovë” (PDF) (na jeziku: Albanian). Kosovo Agency of Statistics. Arhivirano iz originala (PDF) 03. 06. 2021. g. Pristupljeno 1. 3. 2018. 
  9. ^ „Izmesteni univerzitet”. 1999 Yurope online communications. Pristupljeno 3. 11. 2018. 
  10. ^ „"Republika". www.yurope.com. Pristupljeno 3. 11. 2018. 
  11. ^ Ramet, Sabrina P. (1997). Whose Democracy?: Nationalism, Religion, and the Doctrine of Collective Rights in Post-1989 Eastern Europe (na jeziku: engleski). Rowman & Littlefield. ISBN 9780847683246. 
  12. ^ Jović, Dejan (2009). Yugoslavia: A State that Withered Away (na jeziku: engleski). Purdue University Press. ISBN 9781557534958. 
  13. ^ Ramet, Sabrina P. (18. 2. 2010). Central and Southeast European Politics since 1989 (na jeziku: engleski). Cambridge University Press. ISBN 9781139487504. 
  14. ^ „1996/01/03 18:53 ALBANSKI SKOLSKI SISTEM NA KOSOVU”. www.aimpress.ch. Arhivirano iz originala 01. 09. 2019. g. Pristupljeno 3. 11. 2018. 
  15. ^ Sremac, Danielle S. (1. 1. 1999). War of Words: Washington Tackles the Yugoslav Conflict (na jeziku: engleski). Praeger. ISBN 9780275966096. 
  16. ^ 12 December 2013. „Arrestohen 11 persona për korrupsion në UP (Albanian)”. Telegrafi. Arhivirano iz originala 24. 9. 2015. g. Pristupljeno 17. 12. 2013. 
  17. ^ „Arrestohen zyrtarë të Fakultetit të Mjekësisë (Albanian)”. Indeks Online. 12. 12. 2013. Pristupljeno 17. 12. 2013. 
  18. ^ „Arrestohen edhe zyrtarë të tjerë të Fakultetit të Mjekësisë (Albanian)”. Bota Sot. 12. 12. 2013. Pristupljeno 17. 12. 2013. 
  19. ^ „Arrestohen zyrtarë të Fakultetit të Mjekësisë (Albanian)”. Koha Ditore. 12. 12. 2013. Pristupljeno 17. 12. 2013. 
  20. ^ „Priten edhe 15 arrestime në UP, për falsifikim të notave (Albanian)”. Gazeta Express. 12. 12. 2013. Pristupljeno 17. 12. 2013. 
  21. ^ „Police clashed with students in Kosovo, and dozens reported injured.”. Reuters. 2. 7. 2014. Arhivirano iz originala 25. 03. 2014. g. Pristupljeno 3. 3. 2014. 
  22. ^ „Kosovo students clash with police in Pristina”. 2 July 2014. BBC News. Pristupljeno 3. 3. 2014. 
  23. ^ „Faculties”. University of Pristina (state university at Pristina). Pristupljeno 10. 12. 2012. [mrtva veza]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]