Unuče

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

U porodici unuče je „detetovo“ dete ako je muško onda je unuk a ako je žensko unuka. U većini društava, porodica je glavna institucija za socijalizaciju dece. Kao osnovnu jedinicu za podizanje dece, antropolozi generalno klasificira većinu porodičnih organizacija kao matrifokalne (majka i njena deca);[1] bračne (supruga, njen muž i deca, a takođe se nazvana elementarnom porodicom); avuncularne (na primer, deda, brat, njegova sestra i njena deca); ili proširene (roditelji i deca žive zajedno sa drugim članovima porodice jednog roditelja). Seksualni odnosi među članovima regulisani su pravilima koja se odnose na incest, kao što je tabu incesta.

Porodica (od lat. familia) je grupa ljudi koji su povezani po krvnom srodstvu (po priznatom rođenju) ili po afinitetu (brakom ili drugom srodstvom). Svrha porodice je da održava dobrobit svojih članova i društva. U idealnom slučaju, porodice nude predvidljivost, strukturu i sigurnost dok članovi sazrevaju i uče da učestvuju u zajednici.[2] Istorijski gledano, većina ljudskih društava koristi porodicu kao primarni lokus vezivanja, negovanja i socijalizacije.[3][4]

Terminologija srodstva[uredi | uredi izvor]

Stepeni srodstva[uredi | uredi izvor]

Familija u Indiji, 1870-ih
Porodica u taljigama, okrug Li, Misisipi, avgust 1935.

Rođak prvo reda je onaj koji deli 50% DNK putem direktno nasleđivanja, kao što je pun brat/sestra, roditelj ili potomstvo. Postoji još jedna mera stepena srodstva, koja se određuje brojanjem generacija do prvog zajedničkog pretka i nazad do ciljnog pojedinca, koja se koristi za razne genealoške i pravne svrhe.

Srodstvo Stepen srodstva
po koeficijentu
Koeficijent srodstva[5] Stepen srodstva
brojanjem generacija do zajedničkog pretka
Identični blizanci 0 100%[6] drugi stepen
Brat/sestra prvi stepen 50% (2×2−2) drugi stepen
Roditelj-potomstvo[7] prvi stepen 50% (2−1) prvi stepen
Half-sibling drugi stepen 25% (2−2) drugi stepen
Deda/baba ili unuk/unuka drugi stepen 25% (2−2) drugi stepen
Nećaka/nećak/tetta/ujak drugi stepen 25% (2×2−3) treći stepen
Polu nećaka/nećak/tetta/ujak treći stepen 12,5% (2−3) treći stepen
Prvi rođak (brat/sestra od tetke/strica) treći stepen 12,5% (2×2−4) četvrti stepen
Polu-prvi rođak četvrti stepen 6,25% (2−4) četvrti stepen
Pradeda/prababa treći stepen 12,5% (2−3) treći stepen
Bratić, bratučed, tetkić peti stepen 6,25% (2⋅2−5) peti stepen
Drugi rođak šesti stepen 3,125% (2−6+2−6) šesti stepen

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „The World Factbook – Central Intelligence Agency”. Cia.gov. Arhivirano iz originala 28. 10. 2009. g. Pristupljeno 12. 4. 2017. 
  2. ^ Donald Collins; Catheleen Jordan; Heather Coleman (2010). An Introduction to Family Social Work. Brooks/Cole, Cengage Learning. str. 28—29. ISBN 978-0-495-80872-5. Arhivirano iz originala 2020-07-31. g. Pristupljeno 2019-08-13. 
  3. ^ Alhussain, Khalid, Shah, Drishti, Thornton, James, Kelly, Kimberly. Familial Opioid Misuse and Family Cohesion: Impact on Family Communication and Well-being. Addictive Disorders & Their Treatment 2019;18(4):194–204. . doi:10.1097/ADT.0000000000000165.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć).
  4. ^ Lander L, Howsare J, Byrne M. The impact of substance use disorders on families and children: from theory to practice. Soc Work Public Health. 2013;28:194–205.
  5. ^ Lange, Kenneth (2003). Mathematical and statistical methods for genetic analysis. Springer. str. 81. ISBN 978-0-387-21750-5. 
  6. ^ By replacement in the definition of the notion of "generation" by meiosis". Since identical twins are not separated by meiosis, there are no "generations" between them, hence n=0 and r=1. See genetic-genealogy.co.uk Arhivirano na sajtu Wayback Machine (24. februar 2021).
  7. ^ „Kin Selection”. Benjamin/Cummings. Pristupljeno 25. 11. 2007. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]