Urije (Prijedor)

Koordinate: 44° 58′ 52″ S; 16° 43′ 26″ I / 44.981131° S; 16.723819° I / 44.981131; 16.723819
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Urije
Administrativni podaci
GradPrijedor
OpštinaOpština Prijedor
Geografske karakteristike
Koordinate44° 58′ 52″ S; 16° 43′ 26″ I / 44.981131° S; 16.723819° I / 44.981131; 16.723819
Urije na karti Prijedora
Urije
Urije
Urije na karti Prijedora

Urije su dio grada Prijedora koje se, posmatrano od centra grada, nalaze sa njegove sjeverne strane.

Prije Drugog svjetskog rata, ovaj dio Prijedora nije bio gusto naseljen, da bi nakon istog počelo intenzivnije naseljavanje. Mjesto su naseljavale uglavnom porodice iz potkozarskih sela (Gornji Orlovci, Crna Dolina, Donji Garevci, Palančište, Jelovac, Brezičani, Donja Dragotinja i Gornja Jutrogošta). Prvobitno je ovaj naziv označavao područje piste današnjeg Aerodroma Urije (Gornje Urije) i nekadašnjeg Rasadnika, dok je područje oko preduzeća Autotransport nazivano Donjim Urijama. Kasnije se naziv proširio i obuhvata čitav prostor između riječice Puharske na zapadu, magistralnog puta Novi Grad - Banjaluka na jugu, Bikarevića potoka na istoku i Pašinačkog puta na sjeveru. Samo ime je turcizam i označava utrinu, pašnjak.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Naselje ima blago višu nadmorsku visinu u odnosu na sam centar grada i predjele u blizini rijeke Sane (136 m). Tačnu granicu između samog centra grada i naselja Urije čini željeznička stanica Prijedor, tj. pruga DobrljinBanjaluka, koju su Austrijanci sagradili 1871. godine. Ova pruga se proteže u smjeru istok-zapad, i predstavljala je bitnu granicu pri samom formiranju granica naselja u Prijedoru, tako da se i danas jasno uočava razlika između naselja sjeverno i južno od ove pruge. Urije su sa centrom grada povezane Velikim podvožnjakom.

Arhitektura[uredi | uredi izvor]

Urije su naselje izgrađeno uglavnom porodičnim kućama, koje prvobitno nisu planski građene, osim u nekim važnijim ulicama, pa se zbog toga formirao veliki broj sokaka u ovom naselju. Kuće koje su građene poslije Drugog svjetskog rata, uglavnom su sve ličile jedna na drugu. A veliki broj takvih kuća i danas postoji u naselju. To su bile prizemne kuće sa podrumom, koji je samo prizemlje izdizao do jedan metar iznad zemlje, pa svaka kuća ovako građena ima na ulazu lijepo urađeno stepenište u tri smjera. Kuće su uglavnom građene od cigle koja se proizvodila u obližnjoj ciglani koja se takođe nalazi na Urijama.

Danas je naselje uglavnom ispunjeno jednospratnim ili dvospratnim, takođe porodičnim, kućama. Kuće nisu zbijene, niti se grade blizu jedna drugoj, već svaka ima svoju okućnicu, tzv. dvorište, a zakonski je zabranjeno graditi stambene objekte 2 m od same granice susjednog „dvorišta“. Dvorišta se uglavnom koriste za uzgajanje povrća, cvijeća, a oko mnogih kuća nalaze se metalne ili drvene konstrukcije na kojima se uzgaja vinova loza.

Demografija[uredi | uredi izvor]

Građani MZ su pretežno srpske nacionalnosti.

Važniji objekti[uredi | uredi izvor]

  • U Prvomajskoj ulici, ovog naselja nalazila se prijedorska ciglana, koja je u funkciji bila još i prije Drugog svjetskog rata, takođe u naselju je prije rata 1992. godine radila i fabrika keramike.
  • Nedavno je završen Hram sv. proroka Ilije, čija je gradnja trajala punih 10 godina, a u toku je izgradnja parohijskog doma.
  • U Ulici V korpusa smještene su Osnovna škola „Petar Kočić” kao i odjeljenje dječjeg vrtića Radost.
  • Na sjevernom obodu naselja nalazi se sportski aerodrom Urije.
  • Između Ulice Slavka Rodića i naselja Puharska smještena je prijedorska kasarna.
  • U Ulici Branka Radičevića smješteno je igralište poznatije kao Rekreativno ili Žuto.

Vidi još[uredi | uredi izvor]