Farma

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Farma blizu Klingerstauna, Pensilvanija
Krave pasu na farmi u Viktoriji, Australija

Farma[1][2][3][4][5], poljoprivredno imanje, gazdinstvo ili poljoprivredni posed, ponekad seljačko imanje, naziv je za imanje, odnosno zemljište koje sa pripadajućim objektima — kućama i drugim građevinama (ambari, štale, skladišta), poljoprivrednim mašinama, stokom, živinom i drugim resursima čini zaokruženu ekonomsku celinu namenjenu poljoprivrednoj proizvodnji. U poslednje vreme, pod uticajem moderne kulture, odnosno nastojanjem da se izbegnu negativne konotacije izraza selo i seljak, za poljoprivredna imanja se sve više koristi reč farma koja potiče iz engleskog jezika (farm).[1][2][3][4][5]

Postoje različite vrste poljoprivrednih imanja, odnosno farmi, bilo po njihovoj veličini, bilo po njihovoj svrsi, bilo po različitim modelima vlasništva.[1][2][3][4][5]

U svetu postoji oko 570 miliona farmi, od kojih je većina mala i u porodičnom posedu. Mala gazdinstva sa površinom od manje od 2 hektara upravljaju sa oko 1% svetskog poljoprivrednog zemljišta, a porodična gazdinstva čine oko 75% svetskog poljoprivrednog zemljišta.[6]

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Farmer koji ubera useve sa zaprežnim kolima, 1920-te, Ajova, SAD

Reč sa kontekstom poljoprivrednog zemljoposedništva kao izvora prihoda potiče od englesko glagola „to farm“, bilo da se radi o porezima, carinama, zakupnini grupe vlastelinstva ili jednostavno posedovanju individualnog vlastelinstva prema feudalnom zemljišnom posedu „zakupne farme“. Reč je od srednjovekovne latinske imenice firma, koja je takođe izvor francuske reči ferme, što znači fiksni dogovor, ugovor,[7] od klasičnog latinskog prideva firmus što znači snažan, stamen, čvrst.[8][9] Kako su se u srednjem veku gotovo sva vlastelinstva bavila poljoprivredom, koja je bila njihov glavni izvor prihoda, tako je držanje vlastelinstva uz zakup „zakupne farme“ postalo sinonim za samu poljoprivredu.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Mapa sveta koja prikazuje približne centre porekla poljoprivrede i njenog širenja u praistoriji: Plodni polumesec (pre 11.000 godina), baseni Jangce i Žute reke (pre 9.000 godina) i Visovi Nove Gvineje (pe 9.000–6.000 godina), Centralni Meksiko (pre 5.000–4.000 godina), Severna Južna Amerika (pre 5.000–4.000 godina), subsaharska Afrika (pre 5.000–4.000 godina, tačna lokacija je nepoznata), istočna Severna Amerika (pre 4.000–3.000 godina).[10]

Poljoprivreda je inovirana na više različitih tačaka i mesta u ljudskoj istoriji. Tranzicija od lovaca-sakupljača u naseljena, poljoprivredna društva naziva se neolitska revolucija i prvi put je počela pre oko 12.000 godina, blizu početka geološke epohe holocena[11] pre oko 12.000 godina.[12] Bila je to prva svetska revolucija u poljoprivredi koja se istorijski može proveriti. Poljoprivreda se sa Bliskog istoka proširila na Evropu i do 4.000 godina pre nove ere ljudi koji su živeli u centralnom delu Evrope koristili su volove za vuču plugova i kola.[13] Naredne promene u ljudskim poljoprivrednim praksama izazvale su Britanska poljoprivredna revolucija u 18. veku i Zelena revolucija u drugoj polovini 20. veka.

Tipovi farmi[uredi | uredi izvor]

Fotografija farme Borgboda iz vazduha u Saltviku, Oland.

Farma može biti u vlasništvu i upravljanju od strane jednog pojedinca, porodice, zajednice, korporacije ili kompanije, može proizvoditi jednu ili više vrsta proizvoda i može biti imanje bilo koje veličine od delića hektara[14] do nekoliko hiljada hektara.[15]

Farme širom sveta[uredi | uredi izvor]

Poljoprivreda u blizini Klingerstauna, Pensilvanija.

Amerike[uredi | uredi izvor]

Zemljište i zgrade farme nazivaju se „farmsted“.[16] Preduzetništva u kojima se uzgaja stoka na pašnjacima nazivaju se rančevi. Tamo gde se stoka uzgaja u zatvorenom prostoru na hrani proizvedenoj na drugom mestu, obično se koristi termin hranilište.

U SAD je 1910. bilo 6.406.000 farmi i 10.174.000 porodičnih radnika; Godine 2000. bilo je samo 2.172.000 farmi i 2.062.300 porodičnih radnika.[17] Udeo farmi u SAD kojima upravljaju žene stalno je rastao tokom poslednjih decenija, sa 5 procenata u 1978. na 14 procenata do 2007. godine.[18]

U Sjedinjenim Državama ima preko tri miliona migranata i sezonskih radnika na poljoprivredi; 72% su rođeni u inostranstvu, 78% su muškarci, imaju prosečnu starost od 36 godina i prosečno obrazovanje od 8 godina.[19] Radnici na farmi zarađuju prosečnu satnicu od 9-10 dolara po satu, u poređenju sa prosečno preko 18 dolara po satu za rad koji nije u poljoprivredi. Njihov prosečan porodični prihod je ispod 20.000 dolara, a 23% živi u porodicama sa prihodima ispod federalnog nivoa siromaštva.[20] Polovina svih porodica radnika na farmi zarađuje manje od 10.000 dolara godišnje,[21] što je znatno ispod nivoa siromaštva u SAD iz 2005. od 19.874 dolara za četvoročlanu porodicu.

Očekivalo se da će u 2007. godini, površine pod kukuruzom porasti za 15% zbog velike potražnje za etanolom, kako u američkim proizvodnim prostorim tako i drugde. Proizvođači očekuju da će zasaditi 90,5 miliona hektara (366.000 km²) kukuruza, što ga čini najvećim usevom kukuruza od 1944.[22]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v „Tiny Farm Wiki”. Arhivirano iz originala 26. 05. 2012. g. Pristupljeno 09. 08. 2018. 
  2. ^ a b v „Farming styles and extension in broadacre cropping”. The Australian Society of Agronomy. Pristupljeno 18. 4. 2007. 
  3. ^ a b v „What is Sustainable Agriculture?”. University of California. 1997. Arhivirano iz originala 21. 04. 2007. g. Pristupljeno 18. 4. 2007. 
  4. ^ a b v Diver, Steve (2002). „Introduction to Permaculture: Concepts and Resources”. The ATTRA Project. Arhivirano iz originala 16. 03. 2007. g. Pristupljeno 18. 4. 2007. 
  5. ^ a b v „Tiny Extremadura Farm”. Arhivirano iz originala 12. 09. 2018. g. Pristupljeno 09. 08. 2018. 
  6. ^ Lowder, Sarah K.; Skoet, Jakob; Raney, Terri (2016). „The Number, Size, and Distribution of Farms, Smallholder Farms, and Family Farms Worldwide”. World Development. 87: 16—29. doi:10.1016/j.worlddev.2015.10.041. 
  7. ^ Larousse Dictionnaire de la Langue Francaise Lexis, Paris, 1993
  8. ^ Patrick Hanks, ur. (1986). Collins dictionary of the English language. London: Collins. Bibcode:1986cdel.book.....H. 
  9. ^ James Robert Vernam Marchant, Joseph Fletcher Charles (ur.). Cassell's Latin dictionary. Funk & Wagnalls. 
  10. ^ Diamond, J.; Bellwood, P. (2003). „Farmers and Their Languages: The First Expansions” (PDF). Science. 300 (5619): 597—603. Bibcode:2003Sci...300..597D. CiteSeerX 10.1.1.1013.4523Slobodan pristup. PMID 12714734. S2CID 13350469. doi:10.1126/science.1078208. 
  11. ^ „International Stratigraphic Chart”. International Commission on Stratigraphy. Arhivirano iz originala 2013-02-12. g. Pristupljeno 2012-12-06. 
  12. ^ Graeme Barker (25. 3. 2009). The Agricultural Revolution in Prehistory: Why did Foragers become Farmers?. Oxford University Press. ISBN 978-0-19-955995-4. Pristupljeno 15. 8. 2012. 
  13. ^ „A History of Farming”. www.localhistories.org. Pristupljeno 2016-04-04. 
  14. ^ Winterbottom, Jo; Jadhav, Rajendra (20. 6. 2011). „SPECIAL REPORT - India's food chain in deep change”. Reuters. Arhivirano iz originala 01. 02. 2020. g. Pristupljeno 12. 7. 2011. „The average size of farms in India is a mere 1.77 hectares -- about the size of two soccer pitches 
  15. ^ „Anna Creek Station”. Wrightsair. Arhivirano iz originala 1. 3. 2008. g. Pristupljeno 17. 2. 2012. „Anna Creek Station is well known as the largest cattle station in the world, covering an area of 24,000 sq. km 
  16. ^ „Definition of FARMSTEAD”. www.merriam-webster.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-06-15. 
  17. ^ „National Agricultural Statistics Service”. Arhivirano iz originala 2007-07-15. g. Pristupljeno 2007-04-20. 
  18. ^ Hoppe, Robert A. and Penni Korb. (2013). Characteristics of Women Farm Operators and Their Farms. Washington, D.C.: U.S. Department of Agriculture, Economic Research Service.
  19. ^ „Facts about Farmworkers” (PDF). National Center for Farmworker Health. Arhivirano iz originala (PDF) 16. 5. 2013. g. Pristupljeno 29. 3. 2013. 
  20. ^ „Changing Characteristics of U.S. Farm Workers” (PDF). U.S. Department of Labor. Arhivirano iz originala (PDF) 6. 2. 2013. g. Pristupljeno 29. 3. 2013. 
  21. ^ „Facts on Farmworkers in the United States” (PDF). Cornell University. 2001. Arhivirano iz originala (PDF) 7. 12. 2006. g. Pristupljeno 17. 2. 2012. 
  22. ^ „Corn Acres Expected to Soar in 2007, USDA Says”. Newsroom. Washington: U.S. Department of Agriculture - National Agricultural Statistics Service. 30. 3. 2007. Arhivirano iz originala 17. 2. 2012. g. Pristupljeno 18. 2. 2012. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]