Fermo
Fermo Fermo | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Italija |
Regija | Marke |
Pokrajina | Fermo |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— | 37.955 |
— gustina | 305,67 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 43° 09′ 38″ S; 13° 43′ 05″ I / 43.160556° S; 13.718056° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 319 m |
Površina | 124,17 km2 |
Ostali podaci | |
Gradonačelnik | Saturnino di Rusko |
Poštanski broj | 63023 |
Pozivni broj | 0734 |
Veb-sajt | |
www.fermo.net |
Fermo (ital. Fermo) grad je u središnjoj Italiji. Grad je središte istoimenog okruga Fermo u okviru italijanske pokrajine Marke.
Prirodne odlike[uredi | uredi izvor]
Grad Fermo nalazi se u središnjem delu Italije, blizu zapadne obale Jadrana. Grad se nalazi u brdskoj oblasti poznatoj po vinogradrstvu, iznad koje se ka zapadu izdižu središnji Apenini. Položaj grada je nesvakidašnji - staroj jezgro grada smestilo se na vrhu brda, od koga se pružaju veoma strme ulice ka gradskom obodu na sve strane.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Grad je prepoznatljiv po ostacima kiklopskih zidina. Antički Firmum Picenumje osnovan kao latinska kolonija 264. p. n. e. i bio je mesno središte rimske vlasti u ovoj oblasti. U gradu je djelovao Ilirski kolegijum svetog Petra i Pavla, kao bogoslovija (sjemenište), utemeljen između 1585. - 1590. Utemeljivač je bio Feliće Pereti, kasniji papa Sikst V, a jedan od polaznika bio je Saba (Sava) Lupi, iz Popovog polja, dobrih vrlina, oko 40 godina je imao 1721. godine, pitomac sjemeništa u Fermu, od roditelja šizmatika (pravoslavnih). [1]
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Prema rezultatima popisa stanovništva 2011. u opštini je živelo 37.016 stanovnika.[2]
1931. | 1936. | 1951. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|
24.045 | 25.203 | 27.070 | 30.545 | 34.067 | 35.119 | 35.111 | 35.502 | 37.016 |
Fermo danas ima oko 38.000 stanovnika, mahom Italijana. To je gotovo duplo više nego pre 100 godina.
Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Tipična ulica starog Ferma
-
Gradska katedrala
-
Središnji gradski trg
-
Unutrašnjost gradksog pozorišta
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Zmajević, Vicko (2015). Izabrana djela nadbiskupa Vicka Zamjevića, pismo 131. Zagreb: Salesiana. str. 102, 363.
- ^ „Statistiche I.Stat”. ISTAT. 28. 12. 2012.