Feud

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Feud (lat. feudum) je bio zemljišni posed koga je sizeren dodeljivao vazalu kao nagradu za vernost i službu.

Feud[uredi | uredi izvor]

Ustupanje prava plodouživanja (beneficijum) postoji još od merovinške epohe. Sem službenicima, beneficijumi su se dodeljivali i vazalima kao nagrada za odanost. Vazali u karolinškoj eposi bili su oružani konjanici koji su bili veoma cenjeni jer ih je obaveza da sami sebi nabavljaju vojnu opremu činila retkim. Njihova služba plaćana je beneficijumima. Iz kombinacije ove dve ustanove (vazalstvo i beneficijum) stvoren je feud. Feud je beneficijum koji je vazal dobijao od svoga vlastelina. To je germanska reč koja odgovara latinskom benefeficijumu. Termin „feud” nastao je otprilike u isto vreme kada je beneficijum postao nasledan. Vremenom su feudi postali nasledni. Čitave grofovije javljaju se kao veliki beneficijumi. Feudi su kao nadoknada za službu dodeljivani i nosiocima najvažnijih dužnosti na seniorovom imanju: senešalima, konstablima i maršalima, ponekad čak i komornicima, nadzornicima posluge, šumarima i kuvarima.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  • Istorija srednjeg veka - Sidni Peinter, Klio, 1997.
  • Feudalno društvo - Ž. Kalmet, Sarajevo, 1964.