Fizička urtikarija
Fizička urtikarija | |
---|---|
Kontaktna urtikarija na toplotu | |
Klasifikacija i spoljašnji resursi | |
Specijalnost | dermatologija |
Fizička urtikarija ili fizička koprivnjača predstavlja pod uticajem nekog od fizičkih faktora iznenadan, prolazan otok derma/hipoderma izazvan lokalno povećanom propustljivošću kapilara i venula, nastao delovanjem molekula oslobođenih iz aktiviranih mastocita (kutanih mast ćelija).[1] Urtikarija je praćena svrabom i povlači se obično od 1 do 24 časa od pojave, dok angioedem traje i do 72 časa a odlikuju ga bol, ređe svrab. Ukoliko traje do šest nedelja smatra se akutnom fizičkom urtikarijom, a preko tog perioda predstavlja hroničnu urtikariju.[2]
Epidemiologija[uredi | uredi izvor]
Kao često oboljenje, pojavljuje se kod 15-25% populacije u toku života.[1] Incidencija hronične urtikarije u opštoj populacije je 0,5%.[3] Urtikarija je uz psorijazu i atopijski dermatitis, oboljenje sa najvišom prevalencijom u opštoj populaciji.[4][5]
Opšta razmatranja[uredi | uredi izvor]
Prema standardima i smernicama evropskih udrženja za alergologiju i imunologiju (European Academy of Allergology and Clinical Immunology/Global Allergy and Asthma European Network/European Dermatology Forum (EAACI/GALEN/EDF)) smernicama, urtikarije su podeljene na tri osnovne grupe:
- Spontane urtikarije (akutne i hronične),
- Fizičke urtikarije (urtikarija na hladnoću i toplotu, odložena urtikarija usled pritiska, solarna urtikarija, urtikarijalni dermografizam i vibratorna urtikarija)
- Ostale urtikarije (akvagenijska, kontaktna, holinergijska i urtikarija uzrokovana vežbanjem).
Urtikarija nastaje kao posledica oslobađnja histamina, bradikinina, leukotrijena C4, prostaglandina D2 i drugih vazoaktivnih supstanci iz bazofila i mast ćelija u dermisu. Ove supstance dovode do vazodilatacije i povećane ekstravazacije tečnosti u dermis pri čemu nastaju katakteristične promene na koži.
Fizički spoljašnji faktori urtikarija [6][uredi | uredi izvor]
Stečena na hladnoću | hladan vazduh, voda, vetar, hrana ili objekti |
Odložena na pritisak | vertikalni pritisak (posle 3-8 časova). |
Na toplotu | lokalno izlaganje toploti |
Solarna | opšte ili lokalno izlaganje ultravioletnom zračenju i/ili vidljivoj svetlosti |
Dermografizam | mehaničko povlačenje tupog predmeta po koži (posle 1-5 minuta javljaju se promene) |
Vibratorna | lokalno ili opšte dejstvo vibracije (pneumatski alati, saobraćaj) |
Podtipovi fizičkih urtikarija[uredi | uredi izvor]
Podtipovi fizičkih urtikarija i okidači aktivacije mastocita navedeni su u donjoj tabeli:
Podtip | Definicija |
---|---|
Kontaktna urtikarija na hladno | Okidač: hladni predmeti, vazduh, tečnost, vetar |
Kasna urtikarija na pritisak | Okidač: vertikalan pritisak (urtike nastaju nakon 3-12 sati) |
Kontaktna urtikarija na toplotu | Okidač: lokalizovana toplota |
Solarna urtikarija | Okidač: UV i/ili vidljiva svetlost |
Dermografska urtikarija | Okidač: mehanički nadražaj (urtike nastaju nakon 1-5 minuta) |
Urtikarija/angioedem na vibracije | Okidač: vibracija npr. pneumatski čekić |
Kontaktna urtikarija na hladno[uredi | uredi izvor]
Kod urtikarije na hladno, utvrđeno je kod malog broja pacijenata postojanje hladnoćom nastalog antigena u serumu na koji se stvaraju IgE antitela. Medijatori od značaja za ovaj nadražaj su:
- histamin,
- supstanca P,
- hemotaktički faktor za eozinofile i neutrofile,
- PGD2 i LTC4.[7]
Kontaktna urtikarija na toplotu[uredi | uredi izvor]
U serumu bolesnika sa urtikarijom na toplotu, povećan je histamin, faktor hemotaksije za eozinofile, a snižen ukupni hemolizni komplement, C3 i faktor.
Solarna urtikarija[uredi | uredi izvor]
Kod polovine pacijenata sa solarnom urtikarijom otkriven je serumski antigen kao uzrok oslobađanja medijatora iz mastocita, pod uticajem ultravioletnog zračenja sa sunca.
Dermografska urtikarija[uredi | uredi izvor]
Urtikarija na mehanički podražaj, koja se naziva i dermografska urtikariji kod nekih bolesnika je izazvana pozitivnim transferom serumskog faktora verovatno IgE klase.
Kasna urtikarija na pritisak[uredi | uredi izvor]
Kod kasne urtikarije na vertikalni pritisak smatra se da je jednim delom odgovoran TNF α za oslobađanje medijatora iz mastocita, a drugim delom pritisak na kožu koji smanjuje tkivnu oksigenaciju, i dovodi do lokalne acidoze sa smanjenjem funkcije kininaze, što povećava nivo kinina i dovodi do formiranja lokalnog edema (otoka).[8]
Akvagena urtikarija[uredi | uredi izvor]
Kod akvagene urtikarije, otkriven je hidrosolubilan antigen u koži, koji u in vitro uslovima uzrokuje histaminoliberaciju.
Holinergijska urtikarija i vežbanjem izazvana anafilaksija/urtikarija[uredi | uredi izvor]
U holinergijskoj urtikariji povišena temperatura krvi uzrokuje oslobađanje acetilholina u koži, posledično pojačano znojenje, a znoj deluje kao alergen. U znoju je nađen IgE zavisan histaminoliberator. Ostaje da se razjasni da li je ovaj antigen, patofiziološki gledano, odgovoran kod svih bolesnika za holinergijsku urtikariju.[7]
Terapija[uredi | uredi izvor]
Kako je urtikarija sindrom ili skup sindroma, ili stanje koje značajno smanjuje kvalitet života pacijenata neophodna je primena adekvatne terapije. Zbog visoke varijabilnosti etioloških faktora, kliničkih manifestacija i odgovora na terapiju, neophodna je individualizacija terapije za svakog pacijenta posebno.[9]
S obzirom na visoku incidenciju urtikarije u opštoj populaciji (15-25%), značajan broj pacijenata uzima lekove bez kontrole lekara. U tom smislu fenomen raširene samoinicijativne upotrebe lekova, treba suzbiji savetovanje i edukacija pacijenata od strane lekara i farmaceuta, je veoma važna zbog uspostavljanja odgovorne samomedikacije.[10]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ a b Greaves MW. Antihistamines in dermatology. Scin Pharmacol Physiol 2005; 18(5):220-9.
- ^ Kim H, Lynde Ch. Impact of Desloratadine on symptoms and quality of life in subjects with chronic idiopathic urticaria: A multicenter, practice-based study. Arch Drug Inf 2008; 1(2):63-9
- ^ Vujanović Lj, Petrović A, Jovanović M. Urticaria pigmentosa: Case report in an adultperson. JEADV 2004;18(suppl 2):543
- ^ Golušin Z, Jovanović M, Vujanović Lj, Subotić M. Sklerotični atrofični lihen – dijagnostički problem. Med Pregl 2001;54(3-4):187-190.
- ^ Jovanović M, Brkić S, Turkalj I, Vujanović Lj, Mikov I. Contact allergy to acrylatebased dental materials in users and in dental professionals. HealthMED 2010;4(4):794-9
- ^ Jelena Tomić, Etiologija urtikarje i angioedema U: Grupa autora, Savremeni pristup urtikariji i angioedemu Monografije naučnih skupova Akademije medicinskih nauka Srpskog lekarskog društva, Volumen 2, broj 1, 2011.
- ^ a b Ortonne JP, Grob JJ, Auquier I. Efficacy and safety of desloratadine in adults with cgronic idiopathic urticaria. Am J Clin Der 2007; 8:37-42.
- ^ Grob JJ, Gaudy-Marqueste C. Urticaria and quality of life. Clin Rev Allergy Immunol 2006; 30:47-51.
- ^ Zuberbier T. Urticaria. Allergy. 2003;58(12):1224-34
- ^ Goločorbin-Kon S, Mikov M. Odabrana poglavlja iz kliničke farmacije. Novi Sad: Ortomedics; 2010
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Grupa autora, Savremeni pristup urtikariji i angioedemu Monografije naučnih skupova Akademije medicinskih nauka Srpskog lekarskog društva, Volumen 2, broj 1, 2011.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
Klasifikacija | |
---|---|
Spoljašnji resursi |
![]() | Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja). |