Arhimandrit Filaret (Granić)
Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
Filaret Granić | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 13. septembar 1883. |
Mesto rođenja | Velika Kikinda, Austrougarska |
Datum smrti | 3. februar 1948.64 god.) ( |
Mesto smrti | Beograd, FNRJ |
Filaret Granić (Velika Kikinda, 13. septembar 1883 — Beograd, 3. februar 1948) bio je srpski vizantolog i teolog, arhimandrit.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Rođen je u Velikoj Kikindi kao Branko Granić 13. septembra (1. septembra po julijanskom kalendaru) 1883. Gimnaziju je završio u Novom Sadu a studirao je u Beču i Minhenu kod poznatog vizantologa Karla Krumbahera gde je i doktorirao. Njegovo svetovno ime bilo je Branko. Po povratku sa studija se zamonašio i dobio ime Filaret.
Naučnu karijeru je započeo u Skoplju 1922. kao docent na Filozofskom fakultetu, gde je 1926. izabran za vanrednog profesora vizantologije. 1929. prelazi na Bogoslovski fakultet u Beogradu gde je postavljen na katedru za Patrologiju, a od 1936, kao redovni profesor predaje patristiku i kanonsko pravo. Od 1932. je i honorarni profesor na Filozofskom fakultetu gde predaje vizantijsku istoriju zajedno sa Georgijem Ostrogorskim. 1935. je izabran za dopisnog, a 1940. za redovnog člana Srpske akademije nauka.
Ostavio je za sobom veliki broj radova iz istorije hrišćanske i srpske crkve, a posebno iz pravne istorije i istorije institucija u Vizantiji i srednjovekovnoj Srbiji. Njegove radove karakteriše minucuiozno proučavanje izvora i solidna obrada materijala koji proučava. Svoju ogromnu biblioteku je poklonio vizantološkom institutu SANU.
Pominjemo neke njegove radove: Pravni položaj i organizacija grčkih manastira po Justinijanovom pravu, Crkvenopravne odredbe Hilandarskog tipika Sv. Save o nastojatelju i ostalim manastirskim funkcionerima, Problem saziva vaseljenskog sabora, Monaštvo u službi bližnjega u starom i srednjem veku.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Prema opširnijoj biografiji ep. A. Jevtića u Bogoslovlje, 1980, pp. 27-41.