Filosemitizam

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Filosemitizam ili judeofilija predstavlja naklonjeni ili simpatijski stav prema Jevrejima kao religijskoj grupi ili naciji. Dalje se sa filosemitizmom povezuje pozitivno protumačenje prvobitno antisemitskih klišea.

Jedan od prvih, koji je koristio pojam filosemitizma, bio je nemački konzervativac i antisemit Hajnrih fon Trajčke, od koga potiče i kasnije u nacizmu popularan citat „Jevreji su naša nesreća“. Trajčke je sa tim pojmom napadao pre svega levičarske i liberalne političare u tadašnjoj Pruskoj.

Tipovi filosemitizma[uredi | uredi izvor]

Hans-Joahim Šeps pominje pet tipa filosemitizma:

  • hrišćansko-misionarski filosemitizam
  • biblijsko-hilijanistički filosemitizam
  • utilitaristički filosemitizam
  • liberalno-humanitarni filosemitizam
  • religiozni filosemitizam, često povezano sa prelaskom u judaizam

Hrišćansko-misionarski filosemitizam[uredi | uredi izvor]

Hrišćansko-misionarski filosemitizam je sa svojom projevrejskoj poziciji povezivao uvek i nadu u obraćanje Jevreja u hrišćansku religiju. Ipak su hrišćanski filosemiti 19. veka istovremenom najviše doprinuli u odbranu Jevreja protiv raznih optužba i klevetovanja. Na filosemitskoj osnovi nastao je takozvani hrišćanski cionizam, posebno u protestantskim krugovima, koji se solidarizuje sa idejom cionizma i državom Izraelom.