Frenk Vebster

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Frenk Vebster
Datum rođenja(1950-09-27)27. septembar 1950.
Mesto rođenjaNjukaudon
 Ujedinjeno Kraljevstvo

Frenk Vebster (engl. Frank Webster; Njukaudon, 27. septembar 1950) je britanski sociolog. Njegovo kritičko mišljenje o društvenim informacijama je prevođeno na mnoge jezike, široko diskutovano [1] i kritikovano.[2] U "Teorijama informacionog društva",[3] on je proučavao šest analitički odvojenih koncepcija društvenih informcija, tvrdeći da su svi osumnjičeni, toliko da ideja o informacionom društvu ne može lako da se održi.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Frenk Vebster je poreklom iz Njukaudona , rudarskog sela u Daramu, Engleska gde je odrastao i gde se obrazovao. Diplomirao je na Univerzitetu u Daramu i završio svoje studije u Londonskoj školi ekonomije, radio je na nekoliko univerziteta u svojoj domovini kao i u inostranstvu. Pridružio se Londonskom univerzitetu. Radio je kao šef odseka za sociologiju u Lndonskom univerzitetu od 2008. do 2012. i penzionisao se 2013. godine. [4]

Rad[uredi | uredi izvor]

Njegovo istraživanje od 1970 je ustredsređeno na informacionim i komunikacionim trendovima, i ukljukivalo je analitički i kritički koncept kao i studije višeg obrazovanja, uticaje napredne tehnologije na biblioteke, urbane promene i nove medije. U poslednje vreme je radio na informacijama rata i bio je uključen u istraživanje internet aktivizma tako što je istraživao antiratne pokrete i njihovo prihvatanje od strane ITC-a. Ovaj posao se nalazi u kontekstu interesa u demokratizaciji i informacionim tokovima, interes se ogleda u njegovom učenju na Londonskom univerzitetu.[5] Knjiga iz ovog projekta pojavila se 2008. pod nazivom Protiv-ratni aktivizam: Protest u dobu informacija napisano u saradnji sa Kevinom Gilanom i Dženi Pikeril. Vebster je objavio knjige u mnogim aspektima privremenih društvenih promena. On se protivio načinu posmatranja da je informacija društva radikalno nova, insistirajući na primatu kontinuiteta i konsolidacije utvrđenih trendova. On shvata današnji informacioni kapitalizam kao napredak od korpotavivnog kapitalizma i pre toga, lese fer kapitalizma, taj napredak principa tržišnog društva kao što su privatna vlasništva, konkurencija, mogućnost zarade, komodifikacija, mogućnost plaćanja i centralnost plaćeničkog rada. On je napisao Luditu analize informacionih tehnologija sa Kevinom Robinsom u ranim osamdesetim, to je bila jedna od prvih kritika dužine knjige o optimističkim analizama o računarskim i telekomunikacionim tehnologijama.[6] U poslednje vreme on je koristio izraz informacije društva iako ovo deluje kao suprotnost njegove rane odbojnosti prema ideji. On je često skretao pažnju na mračnu stranu informacione razvijenosti, posebno vojnih dimenzija. On je usvojio koncept informacija rata kako bi proučio promene informacionog okruženja skorašnjih ratova. Dosta prošireno četvrto izdanje Teorija informacionog društva pojavila se 2014-te.[7]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Gareth Api Richards. „Webster's World”. Kasarinlan vol.17. No.2. 2002. 
  2. ^ Laszlo Z. Karvalics 'Theorizing the Internet: How to defend the original, multi-criteria theories of Information Society? triple C 8(2):124-29, 2010 http://www.triple-c.at/index.php/tripleC/article/view/214/173
  3. ^ Webster, Frank (1995). Theories of the Information Society (First изд.). Oxford: Routledge. 
  4. ^ „Frank Webster”. City University London. Архивирано из оригинала 14. 07. 2014. г. Приступљено 27. 12. 2015. 
  5. ^ „Anti-War Activism”. City University London. Архивирано из оригинала 05. 07. 2012. г. Приступљено 27. 12. 2015. 
  6. ^ Information Technology: A Luddite Analysis. Norwood, New Jersey: Ablex. 1986. ISBN 0-89391-343-X. 
  7. ^ Webster, Frank (2014). Theories of the Information Society (Fourth izd.). Oxford: Routledge. ISBN 9780415718790. 

Literatura[uredi | uredi izvor]