Funkcija (topologija)
Funkcija ili preslikavanje u topološkom smislu je pravilo pridruživanja jednog elementa iz topološkog prostora koji se tada naziva domen funkcije, drugom elementu iz topološkog prostora - kodomen funkcije.
Neprekidna funkcija[uredi | uredi izvor]
Neprekidna funkcija iz jednog topološkog prostora u drugi je funkcija čija je inverzna slika bilo kog otvorenog skupa otvorena.
Neprekidna preslikavanja su morfizmi topološkog prostora.
Ako funkcija slika realne brojeve u realne brojeve (oba prostora sa standardnom topologijom), onda je ova definicija neprekidnosti ekvivalentna definiciji neprekidnosti koja se javlja u analizi.
Homomorfizam[uredi | uredi izvor]
Homomorfizam je preslikavanje između dve algebarske strukture istog tipa, koje čuva njihovu formu. Neka su i dve algebarske strukture istog tipa (grupa, polje, monoid). Ako je preslikavanje homomorfizam, a važiće:
Vrste homomorfizama:
- Izomorfizam je bijektivni homomorfizam. Dva objekta su izomorfna ako postoji izomorfizam između njih. Izomorfni objekti su potpuno nerazaznatljivi što se tiče strukture koja je u pitanju.
- Epimorfizam je surjektivni homomorfizam.
- Monomorfizam je injektivni homomorfizam.
- Endomorfizam je homomorfizam sa nekog objekta na samog sebe se zove .
- Automorfizam je endomorfizam koji je i izomorfizam.
Homeomorfizam[uredi | uredi izvor]
Homeomorfizam je neprekidni izomorfizam (neprekidni bijektivni homomorfizam) čiji je i inverz neprekidna funkcija. Kaže se da je homeomorfizam izmrđu dva topološka prostora topološki izomorfizam, jer to je preslikavanje ψ koje je obostrano jednoznačno, ψ je neprekidno i ψ-1 je neprekidno.[1]
Ako je funkcija preslikavanja skupa na skup homeomorfizam, kaže se da skup iz kojeg funkcija preslikava je homeomorfan skupu u koji ga ona preslikava.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Hilbertovi prostori i grupe, Milan Damnjanović, pristupljeno: 19.10.2014.