Harald Lepokosi

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Harald Lepokosi
Harald Lepokosi i njegov otac
Lični podaci
Datum rođenja850.
Mesto rođenjaRogaland,
Datum smrti933.
Mesto smrtiRogaland,
Porodica
SupružnikGyda Eiriksdatter, Åsa Håkonsdatter, Svanhild Øysteinsdotter, Ragnhild Eiriksdatter, Åshild Ringsdatter, Snøfrid Svåsesdotter
PotomstvoErik Krvava Sekira, Hokon I Dobri, Halfdan Haraldsson the Black, Bjørn Farmann, Olaf Haraldsson Geirstadalf, Halvdan Hålegg, Guttorm Haraldsson, Sigrød Haraldsson, Ålov, Rørek Haraldsson, Sigtrygg Haraldsson, Frode Haraldsson, Ragnar Rykkel, Sigurd Rise, Gudrød Ljome, Ulfljotr Haraldsson, Gudrød Skirja, Dag Haraldsson
RoditeljiHalfdan the Black
Ragnhild Sigurdsdotter
DinastijaFairhair dynasty, Yngling
PrethodnikHalfdan the Black, Ragnvald Heidumhære
NaslednikErik Krvava Sekira

Harald Lepokosi (oko 850—oko 933) je bio prvi kralj Norveške (872—930).

Prvi kralj Norveške[uredi | uredi izvor]

Od svog oca Halfdana Crnog nasledio je nekoliko malih raspršenih kraljevstava u Vestfoldu na jugoistoku Norveške. Počeo je da osvaja 866. mala norveška kraljevstva i Varmland u Švedskoj. Posle velike pomorske pobede 872. u fjordu Hafrs blizu Stavangera Harald Lepokosi je ujedinio Norvešku i postao prvi kralj Norveške.

Norveška ujedinjena 872. pod jednim kraljem

Beg nezadovoljnih iz Norveške[uredi | uredi izvor]

Kraljevstvo mu je bilo ugroženo sa svih strana, jer su protivnici pobegli iz Norveške na Orknejska, Šetlandska i Farska ostrva, u Škotsku, pa čak i na Island. Vikinški ratnici su pobegli na ostrva Škotske, gde nisu imali dovoljno sredstava za život, pa su se okrenuli pljački. Odatle su ugrožavali ne samo njega, nego i celu Evropu.

Mnoge norveške lokalne bogate i ugledne vođe, koje nisu pobegle takođe su predstavljale su opasnost za Haralda, pa ih je on prislio da napuste zemlju i odu daleko. Time je došlo do prvog velikog naseljavanja Islanda. Kralj Harald Lepokosi je uveo oporezivanje zemlje, što dotad nije bio običaj, pa su Island naselili svi oni koji su bili nezadovoljni tim potezima.

Rasterao protivnike do Islanda[uredi | uredi izvor]

Konačno kralj Harald je preuzeo ekspedicije, čiji cilj je bio oslobađanje ostrvlja i Škotske od Vikinga. Namera je bila da se reši protivnika. Veliki broj Vikinga je pobegao na Island, čime je Island izrastao u nezavisnu državu. Škotska ostrva su postala deo Norveške.

Tokom kasnijeg razdoblja došlo je do borbe među njegovim sinovima. Svima je dao kraljevske titule i posede na kojima su upravljali u ime Haralda. Time nisu prestale svađe, nego su se nastavile i posle njegove smrti. Nasledio ga je Erik Krvava Sekira.

Porodično stablo[uredi | uredi izvor]

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
16. Eystein Halfdansson
 
 
 
 
 
 
 
8. Halfdan the Mild
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
17. Hild Eiriksdotter of Vestfold
 
 
 
 
 
 
 
4. Gudrød the Hunter
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
18. Dag of Vestmar
 
 
 
 
 
 
 
9. Liv Dagsdotter
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
2. Halfdan the Black
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
10. Harald Granraude
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
5. Åsa Haraldsdottir of Agder
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
22. Ragnvald Sigurdsson
 
 
 
 
 
 
 
11. Gunnhild Ragnvaldsdotter
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
1. Harald Lepokosi
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
12. Helgi the Sharp
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
6. Sigurd Hart
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
26. Sigurd Snake-in-the-Eye
 
 
 
 
 
 
 
13. Aslaug Sigurdsdotter
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
27. Blaeja of Northumbria
 
 
 
 
 
 
 
3. Ragnhild Sigurdsdotter
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
28. Halfdan
 
 
 
 
 
 
 
14. Harald Klak
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
7. Ingeborg or Thorny Haraldsdotter
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Udaljcov, A. D.; Kosminski, J. A.; Vajnštajn, O. L. (1950). Istorija srednjeg veka. Beograd. 
  • Pejnter, Sidni (1997). Istorija srednjeg veka (284-1500). Beograd: Clio. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]