Heksoda
Heksoda je vrsta elektronske cijevi sa šest elektroda smještenih u stakleni ili metalni balon sa vakuumom.
Zagrijana katoda emituje elektrone, koji idu prema pozitivnoj anodi. Rešetke koje se nalaze između katode i anode omogućuju regulaciju struje u cijevi, i njenu upotrebu u ulozi mješača (mješalice) signala, obično u lokalnom oscilatoru radio-prijemnika.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Za istorijat, pogledati članak Elektronska cijev.
Način rada i opis[uredi | uredi izvor]
Pošto je eksponencijalnim pentodama bio potreban velik regulacioni napon, za potrebe regulacije visokofrekventnog pojačanja i miješanje u lokalnom oscilatoru i međufrekventnom stepenu radio-prijemnika uvedena je heksoda.
Ova elektronska cijev ima dvije kontrolne rešetke, G1 i G3. Na G1 se dovodi izmjenični napon koji vrši prvo upravljanje anodnom strujom. Druga kontrolna rešetka G3 takođe vrši upravljanje anodnom strujom.
Zajedno one moduliraju protok elektrona kroz cijev i tako je postignuto jednostavno multiplikativno miješanje signala, koje je upotrebljivo na primjer za mješalicu (mešalicu, mešač) međufrekventnog stepena u radio-prijemniku. Ovo miješanje smanjuje broj harmoničkih komponenti u izlaznom signalu u odnosu na diodno ili tranzistorsko miješanje, jer nastaju samo frekvencije sume i razlike, a ne i njihovi harmonici.
Primjer ove cijevi je AH-1.
Primjena[uredi | uredi izvor]
Heksode su obično korištene u međufrekventnom stepenu ili lokalnom oscilatoru radio-prijemnika.
Simbol[uredi | uredi izvor]
Simbol heksode je prikazan na slici, sa indirektno grijanom katodom.
-
Simbol vakuumske heksode.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
- Elektronska cijev
- Elektronika
- Dioda
- Trioda
- Tetroda
- Pentoda
- Heptoda
- Oktoda
- Katodna cijev
- Tranzistor
- Radio
Reference[uredi | uredi izvor]
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Radio Tehnika 2. dio, Dr. Valter Daudt (Walter Daudt), Tehnička knjiga, Zagreb, 1963.