 | Ovaj članak je započet ili proširen kroz projekat seminarskih radova. Potrebno je proveriti prevod, pravopis i viki-sintaksu. Kada završite sa proverom, dopišete da nakon |provereno=. |
U numeričkoj analizi, Hermitova interpolacija, nazvana po francuskom matematičaru Šarl Ermitu je metod interpolacije. Tako stvoren Hermitov polinom je sličan Njutnovom interpolacionom polinomu u tome što su oba nastala od računanja sa podeljenim razlikama.
Međutim, za razliku od Njutnove interpolacije, Hermitova određuje nepoznatu funkciju i za datu vrednost i za datu vrednost u prvih m izvoda. To znači da n(m + 1) vrednosti

moraju biti poznate, za razliku od prvih n vrednosti potrebne za Njutnovu interpolaciju. Dobijeni polinom imati najveći mogući stepen n(m + 1) − 1, za razliku od Njutnovog čiji je najveći stepen n − 1.
Kada koristimo podeljene razlike da izračunamo Hermitov polinom funkcije f, prvi korak je da svaku tačku umnožimo m puta. (Ovde ćemo razmatrati najjednostavniji slučaj
za svaku tačku.) Tada ako nam je dato
tačaka
i vrednosti u tačkama
i
za funkciju koju želimo da interpoliramo, kreiramo

tako da su

Potom, pravimo tabelu podeljenih razlika za tačke
. Mada za neke podeljene razlike
![{\displaystyle z_{i}=z_{i+1}\implies f[z_{i},z_{i+1}]={\frac {f(z_{i+1})-f(z_{i})}{z_{i+1}-z_{i}}}={\frac {0}{0}}}](https://wikimedia.org/api/rest_v1/media/math/render/svg/cc3588ca4962f1f296e2cdea2c000c7ec2a8e66f)
što nije definisano!
U tom slučaju, zamenimo podeljenu razliku sa
.
U opštem slučaju, pretpostavimo da je funkcija u tački
k puta diferencijabilna. Onda
ima k kopija
. Kada pravimo tabelu podeljenih razlika, razlike od
će imati iste vrenosti i one se računaju sa

Na primer,
![{\displaystyle f[x_{i},x_{i},x_{i}]={\frac {f''(x_{i})}{2}}}](https://wikimedia.org/api/rest_v1/media/math/render/svg/7c91d4c08fb6c07b2424b18296c29c7218bb9247)
![{\displaystyle f[x_{i},x_{i},x_{i},x_{i}]={\frac {f^{(3)}(x_{i})}{6}}}](https://wikimedia.org/api/rest_v1/media/math/render/svg/9f1bcb9dc5877fe78decc13e34091095a94988ec)
itd.
Neka je funkcija
. Sa vrednostima ove funkcije i njena prva dva izvoda u
, dobijamo
x |
ƒ(x) |
ƒ'(x) |
ƒ''(x)
|
−1 |
2 |
−8 |
56
|
0 |
1 |
0 |
0
|
1 |
2 |
8 |
56
|
Pošto imamo informacije iz prva dva izvoda, možemo napraviti skup
. Naša tabela podeljenih razlika je onda
![{\displaystyle {\begin{matrix}z_{0}=-1&f[z_{0}]=2&&&&&&&&\\&&{\frac {f'(z_{0})}{1}}=-8&&&&&&&\\z_{1}=-1&f[z_{1}]=2&&{\frac {f''(z_{1})}{2}}=28&&&&&&\\&&{\frac {f'(z_{1})}{1}}=-8&&f[z_{3},z_{2},z_{1},z_{0}]=-21&&&&&\\z_{2}=-1&f[z_{2}]=2&&f[z_{3},z_{2},z_{1}]=7&&15&&&&\\&&f[z_{3},z_{2}]=-1&&f[z_{4},z_{3},z_{2},z_{1}]=-6&&-10&&&\\z_{3}=0&f[z_{3}]=1&&f[z_{4},z_{3},z_{2}]=1&&5&&4&&\\&&{\frac {f'(z_{3})}{1}}=0&&f[z_{5},z_{4},z_{3},z_{2}]=-1&&-2&&-1&\\z_{4}=0&f[z_{4}]=1&&{\frac {f''(z_{4})}{2}}=0&&1&&2&&1\\&&{\frac {f'(z_{4})}{1}}=0&&f[z_{6},z_{5},z_{4},z_{3}]=1&&2&&1&\\z_{5}=0&f[z_{5}]=1&&f[z_{6},z_{5},z_{4}]=1&&5&&4&&\\&&f[z_{6},z_{5}]=1&&f[z_{7},z_{6},z_{5},z_{4}]=6&&10&&&\\z_{6}=1&f[z_{6}]=2&&f[z_{7},z_{6},z_{5}]=7&&15&&&&\\&&{\frac {f'(z_{7})}{1}}=8&&f[z_{8},z_{7},z_{6},z_{5}]=21&&&&&\\z_{7}=1&f[z_{7}]=2&&{\frac {f''(z_{7})}{2}}=28&&&&&&\\&&{\frac {f'(z_{8})}{1}}=8&&&&&&&\\z_{8}=1&f[z_{8}]=2&&&&&&&&\\\end{matrix}}}](https://wikimedia.org/api/rest_v1/media/math/render/svg/751e0b3ad317c2c01256fc99f6b192f1cf99a4ae)
i polinom izgleda

uzimajući koeficijente sa dijagonale tabele podeljenih razlika i množeći k-ti koeficijent sa
, kao što bismo radili i kod Njutnovog polinoma.
Ako imamo polinom H i funkciju f, Kod određivanja tačke
funkcija greške je

gde je c nepoznata unutar intervala
, K broj tačaka plus jedan i
broj izvoda poznat za svaki
plus jedan.