Hile (filozofija)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Empedokle
Aristotel,

Hile u filozofiji ( / ˈ h aɪ l iː / ; iz starogrčkog : ηλη ) se odnosi na materiju ili stvari. Sva materija se sastoji od jedne supstance koju Aristotel naziva Hile.

Teorija četiri elementa[uredi | uredi izvor]

U Antičkoj Grčkoj u petom vijeku prije n. e. vlada mišljenje ranih atomista kojima rodonačeluje Empedokle tvrdivši da u svijetu sve nastaje mješavinom četiri «korjena» stvari: vazduha, vode, zemlje i vatre, a te «korjene» sjedinjuju i razjedinjuju suprotne sile «prijeteljstva i neprijateljstva». Smatralo se da se svijet sastoji od četiri osnovna gradivna elementa, od kojih svaki posjeduje dva svojstva.

Hile- Aristotelov naziv za materiju od koje je građena svaka supstanca, 2019.

Hile[uredi | uredi izvor]

Aristotel je u četvrtom vijeku prije n.e. prihvatio ovu teoriju shvativši materiju da se ona sastoji od jedne supstance koju je nazvao Hile (gradivo ili materijal), pratvar, odnosno prva ili primarna materija, koja je mogla u sebi da sadrži različite količine četiri kvaliteta, «principa»: vrućeg, hladnog, suvog i vlažnog. To je predstavljeno na šematskom prilogu gdje je vidljivo da je vazduh vruć i vlažan, voda hladna i vlažna, vetar vruć i suv, a zemlja hladna i suva. Razlike između pojedinih tijela posljedica su različitih kombinacija primarnih kvaliteta, dok je osnovna materija uvijek ista. Grci prvobitno nisu imali riječ za materiju, za razliku od sirovine koja je pogodna za neku specifičnu svrhu, pa je Aristotel u tu svrhu prilagodio riječ "drvo". Ideja, da je sve fizičko napravljeno od iste osnovne supstance dobro se drži u savremenoj nauci, iako se može smatrati više u smislu energije ili materije ( energije). Ovo, danas, na izgled primitivno tumačenje, naprotiv ukazuje da se od vremena Antičke Grčke, suštinski ništa novo i nije razumjelo u filozofiji pa i u nauci. Sve su samo « varijacije na istu temu». [1]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Velimirović M , Mala atomska enciklopedija, Epoha Zagreb, Zagreb, 1962. g..g.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]