Hilsboro (Oregon)

Koordinate: 45° 31′ 45″ S; 122° 56′ 15″ Z / 45.529039° S; 122.937436° Z / 45.529039; -122.937436
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Hilsboro
Hillsboro

Administrativni podaci
Država Sjedinjene Američke Države
Federalna jedinica Oregon
OkrugVašington
Osnovan1876.
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2010.91.611
 — gustina1.479,27 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate45° 31′ 45″ S; 122° 56′ 15″ Z / 45.529039° S; 122.937436° Z / 45.529039; -122.937436
Vremenska zonaUTC-8, leti UTC-7
Aps. visina59,7 m
Površina61,93 km2
 — kopno61,90 km2
 — voda0,03 km2
Hilsboro na karti SAD
Hilsboro
Hilsboro
Hilsboro na karti SAD
Ostali podaci
Pozivni broj503 & 971
ZIP kod97006, 97123, 97124
FIPS kod34100

Hilsboro (engl. Hillsboro) je najveći grad u američkoj saveznoj državi Oregon i sedište je okruga Vašington.[1] Nalazi se u dolini Tualatin na zapadnoj strani metropolitanskog područja Portland. Grad ugošćuje mnoge kompanije visoke tehnologije, poput Intela. Po popisu iz 2010. godine broj stanovnika bio je 91.611, što je 21.425 (30,5%) stanovnika više nego 2000. godine.[2]

Hiljadama godina pre dolaska doseljenika, pleme Atfalati živelo je u dolini Tualatina u blizini kasnije formiranog mesta Hilsboro. Zbog blizine Tihog okeana, mesto je postalo region u ribolovu, lovu, kao i za bavljenje poljoprivredom. Naseljenici su na prostoru današnjeg grada osnovali zajednicu 1842. godine, kasnije nazvanu po Dejvidu Hilu, političaru iz Oregona. Na području grada izgrađena je železnička stanica početkom sedamdesetih godina 19. veka, a međugradska električna železnica četiri decenije kasnije. Te železnice kao i autoput pomogli su spori rast grada na oko 2000 ljudi do 1910. i oko 5000 do 1950. godine, pre dolaska visokotehnoloških kompanija osamdesetih godina 20. veka.[3]

Hilsbori ima Vladu koja se sastoji od gradskog menadžera i gradskog veća na čelu sa gradonačelnikom.[4] Pored visokotehnološke industrije, sektori važni za Hilsboro ekonomiju su zdravstvena zaštita, maloprodaja i poljoprivreda, uključujući grožđe i vinarije.[5] Grad ima više od dvadeset parkova i stadion Hilsboro za višenamensku upotrebu, a deset lokacija u gradu uvršteno je u Nacionalni registar istorijskih mesta.[6] Načini prevoza uključuju privatna vozila, javne autobuse, laku železnicu i avione koji se koriste na aerodromu Hilsboro. Grad je dom kampusa za zdravstvene profesije Univerziteta Pacifičkog univerziteta.

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Prvi ljudi u dolini Tualatin bilo je pleme Atfalati ili Tualati koji su nastanjivali region 10.000 godina pre nego što su stigli doseljenici.[7] Dolina se sastojala od otvorenog travnjaka koji se održava godišnjim paljenjem, sa raštrkanim zasadima drveća duž potoka.[8] Plemena su se često selila po regionu, lovila ribu i skupljaha hranu, odnosno ohrane, seme, korenje i bobice.[9] Važne namirnice su bile kamas i vapato, a Atfalati su trgovali lososom.[10] Tokom zime živeli su u kućama naseljenim u selima u okolini današnjeg Hilsbora.[11][12] Njihova populacija značajno je smanjena krajem 18. veka, nakon što dolaska Evropljana, koji su im prenelis boginje, sifilis i malariju.[13] Od prvobitne populacije Atfalatija od 1000 do 2000, prijavljenih 1780. godine, samo 65 ih je ostalo 1851. godine.[14] Godine 1885. američka Vlada je ostatak ljudi iz tog plemena preselila u rezervat Grande Ronde na zapadu Oregona.[15][16]

Evropsko-američku zajednicu osnovali su Dejvid Hil, Isak Kilsi i Ričard Vilijams, koji su stigli u dolinu Tualatin 1841. godine, a nakon njih 1842. godine stiglo je još šest ljudi.[17] Lokalitet je dobio imena Istočne Tualatine i Kolumbija, pre nego što je imenovan Hilsboro u februaru 1850. godine u čast Dejvid Hila, koji je deo svog zemljišta prodao okrugu.[18][19] Dana 5. februara 1850. godine poverenici koje je izabralo zakonodavno telo odabrali su zajednicu za sedište županijske vlade.[20] Hilu je trebalo platiti 200 dolara za njegovo zemljište nakon što su parcele prodate, ali on je umro pre nego što se to dogodilo, a njegova žena Lucinda dobila je novac. Brvanra u gradu sagrađena 1853. godine služila je kao prva škola u zajednici i otvorena je u oktobru 1854. godine. Brodovi su plovili do grada već 1867. godine.[21]

Godine 1871. železnička pruga Oregon-Kalifornija proširena je do Hilsbora, ali je išla južno od grada, jer grad nije želeo da pruži zemljište železnici u zamenu za železničku vezu.[22] Hilsboro je zanično postao grad 19. oktobra 1876. godine.[23][24] Prvi gradonačelnik bio je A. Lueling, koji je na dužnost stupio 8. decembra 1876. i služio je jednogodišnji mandat. Poznati kasniji gradonačelnici bili su kongresmen Tomas H. Tong (1882 i 1886) i državni senator Vilijam D. Her (1885).[25] Godine 1923. grad je izmenio svoju povelju i usvojio vladu upravnika saveta sa gradskim savetom od šest osoba, gradonačelnikom koji je honorarno odredio glavnu politiku i gradskim menadžerom koji je vodio svakodnevne poslove.[26] Dana 30. septembra 1908. godine 5000 ljudi okupilo se dok je električna železnica u Oregonu otvorila vezu između grada i Portlanda međugradskom električnom železničkom prugom, koja je prva stigla do zajednice.[27] U januaru 1914. godine, železnička pruga uvedena je u međugradsku službu, na posebnoj liniji opslužujući različite zajednice između Hilsbora i Portlanda. Dana 28. jula 1929. godine prekinut je železnički saobraćaj od Portlanda do Hilsbora, dok je putnički prevoz Oregon elektrik trajao do jula 1932. godine.[1]

Zgrada od opeke sagrađena je 1852. godine za smeštaj županijske vlade, a 1873. napravljena je kuća od cigli za njihovo sedište.[28] Godine 1981. sudnica je preuređena i sagrađena je sahat-kula, dok je zgrada proširen 1912. godine.[29] Nova zgrada suda napravljena je 1972. godine i zamenila je zgradu iz 1928. godine.[30] Prvo gradsko vatrogasno veće osnovano je 1880. godine. Sistem za distribuciju pijaće vode i električne energije koji je dodan u 1892–93 dao je gradu tri hidranta i minimalno ulično osvetljenje. Hilsboro je svoj prvi sistem kanalizacije izgradio 1911. godine, ali prečišćavanje kanalizacije nije dodato do 1936. godine. Sopstveni vodovod grad je izgradio 1913. godine, a prva gradska biblioteka otvorena je u decembru 1914. godine. Od 1921. do 1952. godine drugi najviši toranj na svetu nalazio se u južnom delu Hilsbora, nakon čega je srušen, a bio je telegrafski toranj. Tokom pedesetih i šezdesetih godina 20. veka, privatna kompanija Tualatin pružala je uslugu tranzita koji je povezivao Hilsboro sa Bivertonom i Portlandom. Preuzela ga je javna tranzitna agencija TriMet u javnom vlasništvu 1970. godine. Godine 1979. Intel je otvorio svoj prvi pogon u Hilsbou. Kompanija TriMet je otvorila laganu železničku prugu Metropolitan Area Ekpres u gradu 1998. godine.[31] Kulturni centar je otvoren 2004. godine, a nova gradska većnica je završena 2005. godine.[32] Nekadašnji predsednik SAD Barak Obama posetio je grad i Intelov kampusu februaru 2011. godine.[33]

Znamenitosti navedena u Nacionalnom registru istorijskih mesta u i oko Hilsboroa uključuju Staru crkvu završenu 1876. godine, severno od grada.[34] U blizini naselja Orenco nalazi se farma Imbri koja uključuje kuću sagrađenu 1866. godine i ambar Frank Imbi, a oba su služila kao fabrike za proizvodnju piva.[35] Izgrađena 1935. godine, kuća Harold Vas nalazi se u blizini Intelovog kampusa. Istorijske znamenitosti u centru uključuju kuću Zula Linklater (završena 1923), kuću Rajs Gejtsa (1890), kuću Edvarda (oko 1915) i kuću Čarlsa Šorija (oko 1908). Godine 2007. farma Maning Kamna dodata je u spisak znamenitih mesta i obuhvata 10 zgrada, koje datiraju još iz 1883. godine.[36]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Biro za popis stanovništva Sjedinjenih Država izveštava da grad ima ukupnu površinu od 55,9 km².[37] Grad se nalazi u dolini Tualatin, a reka Tualatin čini deo južnih gradskih granica.[38] Teren grada je prilično ravan, u skladu je sa poljoprivrednom prošlošću i poljoprivrednim gazdinstvima koja još uvek rade.[39] Hilsboro se nalazi oko 27 km zapadno od Portlanda na nadmorskoj visini od 59 m.[40] Pored reke Tualatin, u gradu se nalazi veliki broj potoka.[41][42] Hilsborov ulični sistem razlikuje se od mnogih drugih u okrugu.[43] Većina gradova u okrugu Vašington koristi sistem brojanja i orijentaciju kardinala na osnovu rešetke koja počinje kod reke Vilamette u centru Portlanda, koja je prvobitno bila deo okruga Vašington.[44] Na primer, imena ulica u Bivertonu sadržke prefikse SV (southwest) jer grad leži u jugozapadnom kvartalu Portlanda.[45]

U Hilsborou se neka imena i adrese okruga podudaraju sa mrežom Portland umesto sa Hilsborovom mrežom kardinalnog smera, a grad radi na tome da adrese i ulice u Hilsborou budu u skladu sa unutrašnjom mrežom.[46] Unutrašnja mreža u Hilsborou usredsređena je na središnju raskrsnicu glavne ulice koja vodi od istoka prema zapadu i prve avenije koja vodi u pravcu sever-jug.[47] Većina adresa u gradu sadrži prefikse: NV, NE, SV ili SE.[48] Glavna ulica jednostavno je označena kao Istočna Glavna ili Zapadna Glavna ulica.[43] Adrese na južnoj strani ulice imaju parne brojeve, a neparni se nalaze na suprotnoj.[49] Hilsborov ulični sistem sadrži 20 blokova po jednom kilometru.

Severne i južne saobraćajnice u gradu nazivaju se avenije, dok se istoče i zapadne zovu ulice.[50][51][52][53][54][55] Ulice koje nisu u gradskom području Hilsboroa ne moraju biti u skladu sa ovim konvencijama o imenovanju.[56] Grad je podeljen na osam područja, od kojih svaki sadrži nekoliko čevrti.[57] Područje na istoku sadrži kvart Tansborn i Zapadni kampus, na severoistoku uključuje četvrti Orenco, Stanicu Orenco, aerodrom i Vest Junion.[58] Susedstva Džekson, Sanrajs i Glenso nalaze se na severozapadu,a četvrti Denis, Garibaldi i Konel nalaze se na zapadnom području.[59] Centralno područje uključuje četvrti Dauntaun, Džekson Botom, Henri i Istvud.[60] Blokovi u jezgru u centru dugi su od 120 metara sa svake strane.[61] Orijentiri u Hilsborou uključuju sudnicu okruga Vašington, sedište vlade okruga.[62] Duž zapadne ivice grada nalazi se groblje osnovano 1870. godine, koje služi kao posljednje počivalište gradskih čelnika i političara.[63][64] Pored aerodroma je sajamski kompleks okruga Vashington, dom godišnjeg okružnog sajma.[65] U parku Šut nalazi se drvena skulptura od 7,6 mkoja je poklonjena gradu 1987. godine.[66]

Leta u Hilsborou su uglavnom topla, ali temperature tokom cele godine moderiraju se uticajem Tihog okeana.[67][68] Dolina Vilamete u kojoj se nalazi grad ima najveći deo padavina tokom zimskih meseci, najviše u periodu od novembra do marta.[69] To povremeno uključuje i snežne padavine. Hilsboro u proseku prima padavine 161 dana godišnje.[70] Prosečna godišnja količina padavina između 1930. i 1998. godine bila je 970 mm. Avgust je najtopliji mesec sa prosečnom visokom temperaturom od 27 °C, dok je januar najhladniji mesec sa prosečnom visokom od 8 °C. Najviša zabeležena temperatura, 42 °C bila je dogodila 19. jula 1956. godine a najniža, -23 °C, 31. januara 1950.[71] Prema Koppenovom sistemu klasifikacije klime, Hilsboro ima mediteransku klimu sa toplim letnjim vremenom.[72][73]

Klima Hillsboro
Pokazatelj \ Mesec .Jan. .Feb. .Mar. .Apr. .Maj. .Jun. .Jul. .Avg. .Sep. .Okt. .Nov. .Dec. .God.
Apsolutni maksimum, °C (°F) 21
(69)
21
(70)
28
(83)
32
(90)
38
(100)
39
(102)
42
(108)
41
(106)
39
(103)
33
(92)
26
(78)
18
(64)
42
(108)
Maksimum, °C (°F) 7
(45)
10,3
(50,6)
13,1
(55,6)
16,7
(62,1)
20,4
(68,7)
23
(74)
27
(81)
27,2
(80,9)
24,4
(75,9)
17,9
(64,3)
11,3
(52,4)
8
(46,4)
17,3
(63,1)
Minimum, °C (°F) 0,4
(32,7)
1,4
(34,6)
2,7
(36,8)
4,3
(39,8)
6,7
(44,1)
9,4
(48,9)
11,1
(51,9)
10,7
(51,2)
8,6
(47,4)
5,3
(41,6)
2,8
(37,1)
1,2
(34,2)
5,4
(41,7)
Apsolutni minimum, °C (°F) −26
(−14)
−23
(−9)
−8
(18)
−7
(20)
−3
(26)
−1
(30)
2
(36)
−1
(30)
−2
(29)
−6
(21)
−13
(8)
−19
(−2)
−26
(−14)
Količina padavinamm (in) 152,1
(5,99)
112,3
(4,42)
99,8
(3,93)
56
(2,2)
44,4
(1,75)
36,1
(1,42)
11,7
(0,46)
18,5
(0,73)
36,3
(1,43)
75,7
(2,98)
143
(5,63)
173
(6,8)
958,6
(37,74)
Dani sa padavinama 20 16 17 14 11 8 3 4 7 12 19 20 151
Izvor: [74]

Demografija[uredi | uredi izvor]

Hillsboro's city hall is located in the six story glass and brick Civic Center. The building has two parts, with a shorter two story portion intended to house retail. The two parts form an L shape with a plaza containing a fountain inside the L.
Sedište gradske uprave Hilsboroa.

Broj stanovnika Hilsboroa narastao je sa 402 u 1880. godini na 2.016 do 1910. godine. Do 1970. godine povećao se na više od 15.000, iako ga je susedni Biverton pretekao kao najgušće naseljeni grad u okrugu.[75][76][77] Do 1990. godine bilo je više od 37.000 stanovnika, pop popisu stanovništva iz 2010. godine, bilo je 91.611 stanovnika u gradu i tada je Hislboro bio na petom mestu među najvećim gradovima države iza Portlanda, Judžina, Sejlema, Grešama i malo ispred Bivertona, koji je zauzeo šesto mesto.[78]

Ovaj broj ukazuje na porast od 30,5 posto u odnosu na 70.186 stanovnika Hilsboroa u 2000. godini, što čini grad četvrti najbrže rastućim u državi tokom dvehiljaditih i najbrže rastućim gradom u dolini Vilamete u istom periodu.[79][80] Godine 2007. u gradu je bila 17.126 domova, čije je prosečna cena bila 246.900 dolara. Bloomberg Businessweek naveo je da je Hilsboro najbrže rastući grad u Oregonu za period između 1990. i 2010. Godine, za gradove sa preko 10 000 stanovnika.[81][82]

Prema popisu stanovništva iz 2010. godine, u gradu je živelo 91.611 ljudi, bilo je 33.289 domaćinstava i 22.440 porodica.[83][84] Gustina naseljenosti iznosila je oko 3.800 stanovnika po 1.500 km².[85]

U gradu je prema popisu bilo 73% belaca 2% afroamerikanaca, 1% Indijanca, 9% azijata i 10% od ostalih rasa.[86] Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci bilo koje rase činili su oko 23% stanovništva.[87][88]

Bilo je 33.289 domaćinstava, od kojih je oko 38% imalo decu mlađu od 18 godina koji žive sa njima, 51% su bili bračni parovi koji žive zajedno, a u 11% domaćinstava živeli su samci.[89] Otprilike 24% svih domaćinstava sačinjavaju pojedinci, a 6% samci od 65 godina ili više.[90] Prosečna veličina domaćinstva bila je 2,71, a prosečna veličina porodice 3,24.[91][92] Medijan starosti u gradu bio je 32 godine.[74] Oko 27% stanovnika je bilo mlađe od 18 godina; 9% je bilo između 18 i 24 godine; 35% je bilo od 25 do 44; 21% bilo je od 45 do 64; a 8% je bilo starije od 65 godina.[93] Spolna struktura grada bila je 50,2% muškaraca i 49,8% žena.[94]

U vreme popisa stanovništva 2000. godine bilo je 25.079 domaćinstava, od kojih je oko 38% imalo decu mlađu od 18 godina koji žive sa njima, 55% su bili bračni parovi koji žive zajedno, 9% je imalo domaćinstvo bez partnera, a 32% su bili nevenčani parovi.[95][96] Otprilike 23% svih domaćinstava sačinjavaju pojedinci, a 5% njih su stariji 65 godina ili više.[97] Prosečna veličina domaćinstva bila je 2,8, a prosečna veličina porodice 3,3 osobe.[98] Stanovnici gradova uključivali su oko 28% mlađih od 18 godina, 11% od 18 do 24 godine, 37% od 25 do 44,17 % od 45 do 64, i 6% starijih od 65 godina.[99][100] Medijana starosti je bio 30 godina.[101] Na svakih 100 žena bilo je oko 106 muškaraca.[102][103] Medijan dohotka domaćinstva bio je oko 52 000 dolara, a medijan porodičnog dohotka 57 000 dolara.[104] Muškarci su imali srednji prihod od 41.000 dolara u poređenju sa 30.000 dolara za žene.[105] Prihod po glavi stanovnika je bio oko 22.000 dolara.[106][107]

Godine 2011. prijavljeno je 180 visokih zločina i 2.154 prijavljenih zločina uništavanja imovine.[108][109] Stopa kriminala bila je 157,2 na 100.000 ljudi u poređenju sa nacionalnim prosekom od 309,3.[110][111] Krivična dela uključuju prisilno silovanje, pljačku, ubistva, nemarno ubistvo i teški napad.[112] Imovinska krivična dela uključuju požar, krađu motornih vozila, krađu i provale. Statistički podaci koje je objavila Komisija za krivično pravosuđe iz Oregona pokazali su blagi trend pada stope kriminala u okrugu Vašington između 1991. i 2005.[113] [114] Stopa za indeksna krivična dela, grupa koja se sastoji od gore pomenutih kombinovanih nasilnih krivičnih dela i imovinskih zločina, bila je 3.930 na 100.000 u 1991. i porasla je na 4.440 na 100.000 u 1997. godini pre nego što je opala na 3.410 na 100.000 u 2005. godini.[115][116][117][118]

Kultura i obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Hillsboro's city hall is located in the six story glass and brick Civic Center. The building has two parts, with a shorter two story portion intended to house retail. The two parts form an L shape with a plaza containing a fountain inside the L.
Katolička škola Svetog Mateje.

U gradu se nalaze tri komercijalna bioskopa s ukupno 30 ekrana.[119] Ovo uključuje Venecijansko pozorište koje je na mestu starog Gradskog pozorišta ponovo otvoreno 2008. godine.[120][121] Oregonski zbori (simfonijski hor sa 60 ljudi), muški berberski hor simfonijski orkestar Hilsboro i regionalno pozorište umetnika Hilsboroa takođe su smešteni u gradu.[122] Orkestar je osnovan 2001. godine pod rukovodstvom Stefana Mindea.[123][124] Godine 2004. grad je otvorio kulturno umetnički centar Glen Viola Volter u preuređenoj crkvi u centru grada.[125] Centar nudi prostor za galerije i performanse, kao i učionice za podučavanje o umetnosti.[126] Muzej stena i minerala nalazi se u sevenrom delu grada.[127] Muzej okruga Vašington bio je smešten u centru grada, od 2012. do 2017. godine, a kasnije se vratio na svoju prethodnu lokaciju.[128][129][130]

Hilsboro ima dve filijale biblioteke.[131][132] Otvorene su 2007. godine nakon što je manja biblioteka zatvorena, glavna podružnica površine 3.500 m² nalazi se u severnom delu grada.[133][134] Starija i manja filijala nalazi se u jugozapadnom delu grada.[135] Biblioteke Hilsboro deo su kooperativnih bibliotečkih usluga okruga Vašington, što stanovnicima omogućava korištenje drugih biblioteka u okrugu i uključuje među bibliotečke pozajmice.[136] Hilsboroovo odeljenje za parkove i rekreaciju upravlja sa više od 20 objekata, uključujući kompleks rekreacije Gordon Faber koji uključuje stadion Hilsboro i Ron Tonkin Feld.[137] Postoje 23 parka, dva sportska kompleksa, kulturno umetnički centar Valters, centar za akvatiku i rekreaciju Šute Park i tri druga objekta mešovite namene.[138] U gradu se takođe nalazi prirodni rezervat Džekson Botom ja južnoj strani grada.[139] Južno od grada nalazi se scenski vidikovac, naročito popularan među turistima.[140]

U gradu postoji nekoliko golf klubova i terena.[141] Hilsborova godišnja parada 4. jula druga je po viličini parada ovog tipa u Oregonu.[142] Svakog leta grad nudi besplatnu seriju koncerata u Šut parku.[143] Grad ima dva profesionalna sportska tima, Portland Timbers i bejzbol klub Hilsboro Hops.[144][145][146]

Hilsboro deluje u obliku veća i upravnika gradske vlasti.[93][147] Birači biraju šest velikih većnika i gradonačelnika, koji na toj funkciji budu četiri godine, pod ograničenjem dva uzastopna mandata.[148][149][150] Gradonačelnik i veće imenuju gradskog menadžera za obavljanje običnih poslova grada.[151] Odluke o politici su odgovornost saveta i gradonačelnika.[152] Administrativne funkcije obavljaju rukovodioci i osoblje imenovano rukovodiocem.[153] Vladine funkcije su usredsređene na građanski centar Hilsboro, u kojem se nalazi kancelarija gradskog menadžera i mesto je sastanka gradskog veća dva puta mesečno.[154] Hilsboro ima svoj bibliotečki sistem, vatrogasnu službu, parkove, vodovod i policijsku upravu.[155]Vatrogasna jedinica Hilsboro ima pet stanica, a policijska uprava Hilsbora upravlja sa dve standardne stanice.[156][157] Na saveznom nivou, Hilsboro se nalazi u prvom kongresnom okrugu Oregona.[158]

Javnim školama u Hilsborou upravlja školski okrug Hilsboro.[159][160] Distrikt je objedinjena školska oblast sa dvadeset i tri osnovne škole, četiri srednje škole i četiri srednje škole.[161][162] U okrugu takođe postoji Centar za obrazovanje Miler, alternativna škola, atletski kompleks i škola Čarter.[163] Ukupan broj upisanih u školskoj godini 201516 bio je 20.501 učenika, što ga čini četvrtim najvećim okrugom u državi.[164] U gradu postoji i nekoliko univerzitet i privatnih srednjih škola, kao i Katolička škola svetog Mateje.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b „U.S. Census Bureau Delivers Oregon's 2010 Census Population Totals, Including First Look at Race and Hispanic Origin Data for Legislative Redistricting”. U.S. Census Bureau. Pristupljeno 31. 12. 2012. 
  2. ^ „Oregon Trend Report 1: State and Counties”. Arhivirano iz originala 23. 4. 2012. g. Pristupljeno 30. 6. 2013. 
  3. ^ Siemers, Erik (14. 1. 2011). „Beaverton Foods Spices Up Sales”. Portland Business Journal. Pristupljeno 11. 12. 2013. 
  4. ^ „Table 4: Crime in the United States by Region, Geographic Division, and State, 2005–2006”. 2006: Crime in the United States. Federal Bureau of Investigation. septembar 2007. Arhivirano iz originala 10. 10. 2007. g. 
  5. ^ „Comprehensive Annual Financial Report”. City Finance Department. City of Hillsboro. Arhivirano iz originala (PDF) 20. 3. 2017. g. Pristupljeno 19. 3. 2017. 
  6. ^ „Interactive display of crime and arrest data for the State of Oregon”. Oregon Crime Data. Oregon Criminal Justice Commission. Arhivirano iz originala 28. 1. 2010. g. Pristupljeno 30. 1. 2009.  To view the Washington County statistics, select "Washington County" on the first interactive screen and "Summary Rates" on the second screen. For ease of comparison, rates given as crimes per 10,000 have been converted to crimes per 100,000 by multiplying by 10.
  7. ^ „About Epson Portland Inc.”. Epson Portland Inc. Arhivirano iz originala 7. 10. 2007. g. Pristupljeno 8. 10. 2007. 
  8. ^ „Table 2: Crime in the United States by Community Type, 2006”. 2006: Crime in the United States. Federal Bureau of Investigation. septembar 2007. Arhivirano iz originala 10. 10. 2007. g. 
  9. ^ Tims, Dana (10. 10. 2002). „Southwest Zoner: Bedroom communities no more”. The Oregonian. str. 1. 
  10. ^ Suh, Elizabeth (28. 10. 2007). „Intel's impact on community helps other businesses thrive”. The Oregonian. str. S9. 
  11. ^ Silverman, Julia (1. 6. 2003). „Town closes schools early to save money”. Houston Chronicle. 
  12. ^ Frank, Ryan (3. 11. 2003). „Hillsboro police fold high-tech crime team”. The Oregonian. str. B2. 
  13. ^ „Table 8: Oregon: Offenses Known to Law Enforcement by State by City, 2012”. 2012: Crime in the United States. Federal Bureau of Investigation. septembar 2013. Pristupljeno 25. 9. 2013. 
  14. ^ Suh, Elizabeth (27. 1. 2008). „Local News: Hillsboro: Big companies and big events”. The Oregonian. str. S03. 
  15. ^ Rogoway, Mike (5. 4. 2010). „Genentech opens in Hillsboro, fueling Oregon's biotech aspirations”. The Oregonian. Pristupljeno 12. 11. 2012. 
  16. ^ „2006 Annual Report” (PDF). FEI Company. Pristupljeno 8. 10. 2007. 
  17. ^ „Genentech picks Hillsboro”. Portland Business Journal. 17. 3. 2006. Pristupljeno 24. 11. 2008. 
  18. ^ Siemers, Erik (21. 10. 2011). „Hillsboro's data center surge”. Portland Business Journal. Pristupljeno 11. 11. 2012. 
  19. ^ Rogoway, Mike (26. 2. 2013). „Salesforce picks Hillsboro for big Oregon outpost”. The Oregonian. Oregon Live LLC. Pristupljeno 7. 4. 2013. 
  20. ^ Read, Richard (7. 3. 2004). „Racing the world”. The Oregonian. str. A1. 
  21. ^ Siemers, Erik (20. 5. 2014). „Laika Spins Off Ad Business to Focus on Feature Films”. Portland Business Journal. American City Business Journals. Pristupljeno 15. 7. 2015. 
  22. ^ Smith, Jill Rehkopf (2. 11. 2006). „Metro West Neighbors: The early line on light rail”. The Oregonian. str. 14. 
  23. ^ Oliver, Gordon (13. 7. 1999). „Mixed results for MAX's ultimate test”. The Oregonian. str. B1. 
  24. ^ Oliver, Gordon; Hamilton, Don (13. 9. 1998). „Eager crowds make tracks to and from Hillsboro”. The Oregonian. str. A1. 
  25. ^ Potter, Connie (19. 6. 2003). „New Home Monthly: Builder Profile: For Rudy Kadlub, the name of the game is 'Newubanism'”. The Oregonian. str. 12. 
  26. ^ „Hillsboroans receive Chavez scholarships”. The Hillsboro Argus. 26. 5. 2009. Arhivirano iz originala 03. 03. 2016. g. Pristupljeno 13. 01. 2022. 
  27. ^ Levin, Rachel. „Best new burb: Orenco Station”. Sunset. Arhivirano iz originala 10. 01. 2014. g. Pristupljeno 10. 1. 2014. 
  28. ^ Bermudez, Esmeralda (16. 11. 2006). „Tanasbourne Hitting new heights”. The Oregonian. str. 17. 
  29. ^ Kirk, Patricia L. (1. 5. 2004). „Portland's Progress”. Retail Traffic. Pristupljeno 26. 1. 2014. 
  30. ^ Schmidt, Brad (12. 7. 2010). „Hillsboro and Beaverton rank in CNN's top 100 places to live”. The Oregonian. Pristupljeno 8. 8. 2010. 
  31. ^ Mayes, Steve (30. 11. 1989). „Sunset Esplanade center to be sold for more than $20 million”. The Oregonian. str. D1. 
  32. ^ „Costco Supersizes Warehouse”. BNET Business News. 19. 12. 2005. 
  33. ^ „Oregon”. About Counties. National Association of Counties. 2005. Arhivirano iz originala 7. 6. 2008. g. 
  34. ^ „Race, Hispanic or Latino, Age, and Housing Occupancy: 2010 more information 2010 Census Redistricting Data (Public Law 94-171) Summary File”. United States Census Bureau. U.S. Census Bureau. 
  35. ^ Ryan, Joshua (7. 12. 2005). „The Day After”. Willamette Week. Pristupljeno 26. 1. 2014. 
  36. ^ Tualatin Riverkeepers (2002). Exploring the Tualatin River Basin. Corvallis, Oregon: Oregon State University Press. str. 21–23. ISBN 0-87071-540-2. 
  37. ^ Smith, Jill (4. 11. 2004). „West Zoner Beaverton: Art straddles boundary between past, present”. The Oregonian. str. 2. 
  38. ^ Colby, Richard N. (23. 2. 1995). „West Zoner: Making tracks into the future”. The Oregonian. str. 1. 
  39. ^ „The Washington County Fair Complex”. Washington County Fair Complex. Arhivirano iz originala 14. 10. 2007. g. Pristupljeno 8. 10. 2007. 
  40. ^ „Life Styles: Historic names mark old gravestones”. The Hillsboro Argus. 19. 10. 1976. str. 5. 
  41. ^ Brink, Benjamin (14. 12. 2000). „West Zoner: Founder of the Oak Knoll Winery”. The Oregonian. str. 1. 
  42. ^ Mandel, Michelle (4. 5. 2006). „Metro West Neighbors: Sweet sip of cuccess”. The Oregonian. str. 12. 
  43. ^ a b „FoodDay 2005 Oregon Wineries Spring Guide: Northern Willamette Valley 2”. The Oregonian. 24. 5. 2005. str. 14. 
  44. ^ Gordanier, Susan (24. 3. 2009). „The Hillsboro Argus: Fukuroi Teens Taste Hillsboro Hospitality”. The Hillsboro Argus. str. A1. 
  45. ^ Buan, Carolyn M. (1999). This Far-Off Sunset Land: A Pictorial History of Washington County, Oregon. Virginia Beach, Virginia: Donning Company Publishers. ISBN 1-57864-037-7. 
  46. ^ Parks, Casey (23. 8. 2007). „Metro East Neighbors: Sister city status with China city hits snags”. The Oregonian. str. 1. 
  47. ^ Puterbaugh, Candy (2. 8. 2007). „Metro South Neighbors: Group offers more than singalongs”. The Oregonian. str. 17. 
  48. ^ Gordanier, Susan (11. 7. 2008). „Venetian Theatre opens (at last)”. The Hillsboro Argus. The Oregonian. Arhivirano iz originala 09. 06. 2011. g. Pristupljeno 24. 11. 2008. 
  49. ^ Campbell, Polly (8. 7. 2004). „West Zoner: Concerts bring crowds to Hillsboro park”. The Oregonian. str. 2. 
  50. ^ Bermudez, Esmeralda (28. 7. 2006). „Mayor crossing border for broader view”. The Oregonian. str. B3. 
  51. ^ „Think minutes, not hours, in finding entertainment”. The Oregonian. 28. 10. 2007. str. S10. 
  52. ^ Keepfer, Scott (25. 6. 2002). „Finding the Toths”. The Greenville News. str. 3D. 
  53. ^ Geeslin, Ned; Neuhaus, Cable (5. 9. 1988). „Peter Toth has heads–up works in every state, so Canada is next”. People. Time Inc.: 133. 
  54. ^ „Chief Kno-Tah”. Parks & Recreation. City of Hillsboro. Arhivirano iz originala 04. 04. 2017. g. Pristupljeno 10. 1. 2014. 
  55. ^ Chidester, Bill (29. 9. 1987). „'No-Tah' statue dedicated”. The Hillsboro Argus. 
  56. ^ Taylor, George H; Hannan, Chris (1999). The Climate of Oregon: From Rain Forest to Desert. Corvallis: Oregon State University Press. str. 51. ISBN 0-87071-468-6. 
  57. ^ Potter, Connie (23. 4. 1992). „West Zoner: Hillsboro students eager for trip to Japan”. The Oregonian. str. 8. 
  58. ^ Taylor, George. „The Climate of Oregon”. Oregon Climate Service. Arhivirano iz originala 15. 10. 2007. g. 
  59. ^ „West Zoner: Highlights, lowlights and other dubious achievements of the year 2001”. The Oregonian. 27. 12. 2001. str. 1. 
  60. ^ Howard, John William (7. 9. 2017). „County museum will exit downtown Hillsboro”. Hillsboro Tribune. Pristupljeno 21. 2. 2018. 
  61. ^ Suh, Elizabeth (20. 9. 2007). „Metro West Neighbors: Residents flock to new main library east of Hillsboro airport”. The Oregonian. str. 9. 
  62. ^ Hansen, Ellen (8. 11. 2005). „Museum aims to spread the word about rocks”. Portland Tribune. Arhivirano iz originala 26. 1. 2012. g. Pristupljeno 8. 2. 2009. 
  63. ^ Dundas, Zach (16. 5. 2001). „Return of the Piper”. Willamette Week. Arhivirano iz originala 19. 5. 2009. g. Pristupljeno 24. 11. 2008. 
  64. ^ Go, Alison (1. 10. 2007). „Best Places to Retire: Hillsboro, Oregon”. U.S. News & World Report. Arhivirano iz originala 12. 10. 2007. g.  Retrieved on November 24, 2008.
  65. ^ „Welcome to the Hillsboro Public Library”. Hillsboro Public Library. Arhivirano iz originala 23. 9. 2008. g. Pristupljeno 12. 10. 2007. 
  66. ^ „Washington County Probate Court Records”. Provisional & Territorial Records. Washington County Probate Court. Film 24 (Reel 15): 10. 5. 2. 1850. 
  67. ^ „Historic Potpourri: County governors both die in office”. The Hillsboro Argus. 19. 10. 1976. str. 4. 
  68. ^ Pamplin Media Group (7. 8. 2019). „Hillsboro Tribune will publish under News-Times flag: Newspaper will be published as zoned edition of the News-Times”. Hillsboro Tribune. str. A1, A16. Arhivirano iz originala 8. 8. 2019. g. Pristupljeno 8. 9. 2019. 
  69. ^ „Aug. 28 Argus paper to be the last Friday issue”. Hillsboro Tribune. 28. 8. 2015. str. A12. Arhivirano iz originala 24. 9. 2015. g. Pristupljeno 8. 9. 2019. 
  70. ^ Pot, Justin. „Robby Hammond to take over as Hillsboro’s interim city manager”. Hillsboro Signal. Pristupljeno 12. 10. 2019. 
  71. ^ Philpott, Betty (19. 10. 1976). „Hillsboro school began in one-room log cabin in 1854”. The Hillsboro Argus. 
  72. ^ „Hillsboro station daily precipitation”. Oregon Climate Service. Arhivirano iz originala 15. 10. 2007. g. 
  73. ^ „Washington County Probate Court Records”. Provisional & Territorial Records. Washington County Probate Court. Film 24 (Reel 15): 39. avgust 1850. 
  74. ^ a b „HILLSBORO, OR (353908)”. Western Regional Climate Center. Pristupljeno 23. 11. 2015. 
  75. ^ „Hillsboro Community Profile”. Oregon Economic & Community Development Department. Oregon Secretary of State. Arhivirano iz originala 15. 4. 2008. g. 
  76. ^ „Incorporated Cities: Hillsboro”. Oregon Blue Book. Oregon Secretary of State. Pristupljeno 6. 10. 2007. 
  77. ^ Eckert, Kurt (5. 8. 2010). „New Cherry Lane fire house seeds future for expansion”. The Hillsboro Argus. Pristupljeno 8. 8. 2010. 
  78. ^ „Links Together County Seats”. The Oregonian. 1. 10. 1908. str. 6. 
  79. ^ „Monthly Averages for Hillsboro, Oregon”. The Weather Channel Interactive, Inc. Arhivirano iz originala 29. 06. 2014. g. Pristupljeno 5. 3. 2009. 
  80. ^ „2018 U.S. Gazetteer Files”. United States Census Bureau. Pristupljeno 12. 2. 2020. 
  81. ^ Dundas, Zach (22. 7. 2011). „Go West!”. Portland Monthly. Pristupljeno 14. 5. 2014. 
  82. ^ Potter, Connie (25. 5. 1989). „West Zoner: Hillsboro Airport to get customs service operation”. The Oregonian. str. 4. 
  83. ^ Thompson, Richard (2008). Willamette Valley Railways. Mount Pleasant, SC (US): Arcadia Publishing. str. 29, 31, 58–59. ISBN 978-0-7385-5601-7. 
  84. ^ Dill, Tom; Grande, Walter R. (1994). The Red Electrics: Southern Pacific's Oregon Interurban. Edmonds, WA: Pacific Fast Mail. str. 23, 96. ISBN 0-915713-28-4. 
  85. ^ „The Hub: Council-manager form works well”. The Hillsboro Argus. 19. 10. 1976. str. 2. 
  86. ^ Haight, Abby (29. 9. 2005). „Soccer notebook OSU to play 'exciting' Pilots, 'always ready' Vikings”. The Oregonian. str. D3. 
  87. ^ „The Hub: Mayors City of Hillsboro”. The Hillsboro Argus. 19. 10. 1976. str. 6. 
  88. ^ Baker, Frank C. (1891). „Special Laws”. The Laws of Oregon, and the Resolutions and Memorials of the Sixteenth Regular Session of the Legislative Assembly Thereof. Salem, Oregon: State Printer: 770. 
  89. ^ Pursinger, Geoff (3. 2. 2017) [published online January 26]. „Argus newspaper to cease publication in March”. Hillsboro Tribune. str. A1, A5. Arhivirano iz originala 13. 2. 2017. g. Pristupljeno 8. 9. 2019. 
  90. ^ „Our Parks”. Parks & Recreation. City of Hillsboro. Arhivirano iz originala 4. 1. 2014. g. Pristupljeno 10. 1. 2014. 
  91. ^ Fitzgibbon, Joe (26. 10. 2008). „Recreation: Whatever your game, city has it”. The Oregonian. 
  92. ^ Foyston, John (15. 5. 2008). „Metro Southwest Neighbors: Nature educator loves seeing children explore”. The Oregonian. str. 9. 
  93. ^ a b Bermudez, Esmeralda (29. 4. 2004). „West Zoner: Reedville readies for readdressing”. The Oregonian. str. 1. 
  94. ^ Tsao, Emily (21. 11. 2002). „Southwest Zoner: Scrambled directions no joke in an emergency”. The Oregonian. str. 1. 
  95. ^ „4th of July Parade”. Hillsboro Rotary Club. 2002. Pristupljeno 5. 1. 2009. 
  96. ^ Loughran, Siobhan (29. 6. 1990). „A guide to a family Fourth of July”. The Oregonian. str. E1. 
  97. ^ United States Census Bureau. „Census of Population and Housing”. Pristupljeno 25. 9. 2013. 
  98. ^ „Population and Housing Unit Estimates”. Pristupljeno 21. 5. 2020. 
  99. ^ „Aggregated Report Card District Data: Hillsboro SD 1J (2015-2016)”. Oregon Department of Education. Arhivirano iz originala 07. 08. 2020. g. Pristupljeno 01. 06. 2020. 
  100. ^ „Washington County Private Schools”. The Oregonian. 27. 6. 2007. Pristupljeno 30. 12. 2008. 
  101. ^ „West Campus”. Oregon Health & Sciences University. Pristupljeno 3. 3. 2009. 
  102. ^ Oliver, Gordon; Hamilton, Don (9. 9. 1998). „Go west young MAX”. The Oregonian. str. C1. 
  103. ^ Gordanier, Susan (13. 2. 2009). „Parking garage coming to health campus”. The Hillsboro Argus. Arhivirano iz originala 28. 01. 2012. g. Pristupljeno 14. 7. 2011. 
  104. ^ „A Brief History”. The Washington County Courthouse. Oregon Judicial Department. Arhivirano iz originala 10. 8. 2007. g. 
  105. ^ Campbell, Polly (8. 7. 2004). „Concerts bring crowds to Hillsboro park”. The Oregonian. 
  106. ^ „Washington County History”. Oregon County Historical Records Guide. Oregon State Archives. Pristupljeno 2. 2. 2008. 
  107. ^ Gorman, Kathleen (11. 10. 2007). „Preliminary fairgrounds plan mixes old and new”. The Oregonian. 
  108. ^ Mandel, Michelle (13. 5. 2004). „West Zoner: A lockup to lure 'em in”. The Oregonian. str. 1. 
  109. ^ „January 2, 2009”. National Register of Historic Places Listings. National Park Service. Pristupljeno 7. 1. 2009. 
  110. ^ „Relations of Tualatin River Water Temperatures to Natural and Human–Caused Factor” (PDF). United States Geological Survey. 1997. Pristupljeno 20. 11. 2007. 
  111. ^ Mandel, Michelle (20. 7. 2000). „West Zoner: Pioneers paved way for growth”. The Oregonian. str. 1. 
  112. ^ „Saturday Market”. Hillsboro Farmers' Market. Hillsboro Markets. Arhivirano iz originala 26. 7. 2011. g. Pristupljeno 12. 6. 2010. 
  113. ^ „About Us”. Hillsboro Tuesday Marketplace and Hillsboro Tuesday Night. Pristupljeno 17. 7. 2015. 
  114. ^ „Weekly Listings: January 23, 2015”. National Register of Historic Places. U.S. National Park Service. Pristupljeno 26. 1. 2015. 
  115. ^ „Oregon School Districts - Aggregated RC Data”. Oregon Department of Education. Arhivirano iz originala 17. 03. 2017. g. Pristupljeno 01. 06. 2020. 
  116. ^ „The Hub: Hook-ladder Company authorized by trustees”. The Hillsboro Argus. 19. 10. 1976. str. 12. 
  117. ^ „Tuality Hospital”. Hillsboro Farmers' Markets. Arhivirano iz originala 1. 4. 2017. g. Pristupljeno 16. 7. 2015. 
  118. ^ „Business and Industry: Tuality Hospital begins in home”. The Hillsboro Argus. 19. 10. 1976. str. 10. 
  119. ^ „Kaiser Permanente Westside Medical Center”. Hillsboro Farmers' Markets. Arhivirano iz originala 1. 4. 2017. g. Pristupljeno 16. 7. 2015. 
  120. ^ Parks, Casey (19. 3. 2010). „Hillsboro hopes its electric charging stations entice alternative-energy industry”. The Oregonian. Pristupljeno 14. 7. 2011. 
  121. ^ „U.S. Census website”. United States Census Bureau. Pristupljeno 21. 12. 2012. 
  122. ^ Bermudez, Esmeralda (19. 7. 2006). „Two growth patterns, one worry”. The Oregonian. str. C1. 
  123. ^ Moffat, Riley Moore (1996). Population History of Western U.S. Cities and Towns, 1850-1990. Scarecrow Press. str. 211. 
  124. ^ „Portland & Western Railroad”. Genesee & Wyoming. Arhivirano iz originala 24. 02. 2009. g. Pristupljeno 1. 2. 2009. 
  125. ^ „Suzanne Bonamici wins decisively in Oregon special”. Politico. 2. 1. 2012. Pristupljeno 5. 2. 2012. 
  126. ^ Mapes, Jeff (18. 2. 2011). „President Barack Obama embraces Intel's high-tech culture in Oregon”. The Oregonian. Pristupljeno 3. 7. 2014. 
  127. ^ Read, Richard (11. 10. 2008). „Oregon prepares to switch on SolarWorld factory in Hillsboro”. The Oregonian. Pristupljeno 14. 12. 2008. 
  128. ^ Buan, Carolyn M. This Far-Off Sunset Land: A Pictorial History of Washington County, Oregon. str. 133—142. 
  129. ^ „Hillsboro City Council Meeting Information”. City of Hillsboro. Arhivirano iz originala 12. 1. 2014. g. Pristupljeno 12. 1. 2014. 
  130. ^ „Your Schools: City View Charter School”. The Oregonian. Pristupljeno 9. 9. 2009. 
  131. ^ Redden, Jim (16. 10. 2012). „Baseball team now Hillsboro Hops”. Portland Tribune. Pristupljeno 16. 10. 2012. 
  132. ^ „Graphics”. The Oregonian. 13. 11. 2008. str. R15. 
  133. ^ Crepeau, Megan (12. 2. 2009). „VA clinic will host open house of new facilities”. The Oregonian. Pristupljeno 16. 2. 2009. 
  134. ^ „Cornelius Pass Roadhouse” (PDF). McMenamins'. Arhivirano iz originala (PDF) 25. 10. 2007. g. 
  135. ^ „The Hub: Council establishes first sewer district”. The Hillsboro Argus. 19. 10. 1976. str. 2. 
  136. ^ „Oregon National Register List” (PDF). Oregon Department of Parks and Recreation. 5. 1. 2009. str. 47. Arhivirano iz originala (PDF) 09. 06. 2011. g. Pristupljeno 13. 8. 2009. 
  137. ^ „12.22.010 Designation of street names and numbers”. Hillsboro Municipal Code. City of Hillsboro. Pristupljeno 16. 12. 2008. 
  138. ^ Potter, Connie (1. 12. 1988). „Hillsboro, Fukuroi sign sister-city pact”. The Oregonian. str. MW9. 
  139. ^ „Live Oregon Election Results”. OregonLive. 11. 11. 2018. Pristupljeno 5. 1. 2019. 
  140. ^ „Communications: World's second-largest tower relayed wireless messages”. The Hillsboro Argus. 19. 10. 1976. str. 8. 
  141. ^ „Hillsboro Planning Subareas” (PDF). City of Hillsboro. Arhivirano iz originala (PDF) 26. 10. 2007. g. 
  142. ^ „The Hub: County population neared 6,000 century ago”. The Hillsboro Argus. 19. 10. 1976. str. 15. 
  143. ^ „Oregon State Senate by District”. Oregon State Legislature. 2019. Pristupljeno 5. 1. 2019. 
  144. ^ Bittner, Werner (16. 7. 2000). „Intel's evolution in Oregon”. The Oregonian. str. A14. 
  145. ^ „Tri-Met Takes Over Operation Of Blue Buses, Finds Rolling Stock In Bad Condition”. The Oregonian. 9. 9. 1970. str. 9. 
  146. ^ Ruble, Web (25. 2. 1973). „Transit was created because it had to be”. The Sunday Oregonian. str. F1. 
  147. ^ Anderson, David R. (20. 4. 2000). „West Zoner: 113 ways to bring Hillsboro to 2020”. The Oregonian. str. 1. 
  148. ^ „Two Mayors, Two Visions: How Conversations Can Change Communities”. Friday Forums Archive for July 14, 2006. City Club of Portland. Arhivirano iz originala 10. 1. 2014. g. 
  149. ^ „12.24.040 Numbering system”. Hillsboro Municipal Code. City of Hillsboro. Pristupljeno 16. 12. 2008. 
  150. ^ Trappen, Michelle (26. 10. 2007). „Farm near Hillsboro named historic”. The Oregonian. 
  151. ^ „City Council”. City of Hillsboro. Arhivirano iz originala 06. 01. 2019. g. Pristupljeno 5. 1. 2019. 
  152. ^ „Hillsboro Budget in Brief 2013-14”. Documents. City of Hillsboro. 17. 10. 2013. str. ii. Arhivirano iz originala 17. 1. 2016. g. Pristupljeno 11. 1. 2014. 
  153. ^ „Councilor Kathryn Harrington”. Metro. Pristupljeno 26. 9. 2007. 
  154. ^ Engen, Edna (19. 10. 1976). „The Hub: Culture, knowledge brought to community by new library”. The Hillsboro Argus. str. 15. 
  155. ^ „Oregon House of Representatives by District”. Oregon State Legislature. 2019. Pristupljeno 5. 1. 2019. 
  156. ^ „America's Fastest-Growing Cities 2010: Fastest-growing City in Oregon: Hillsboro”. Bloomberg Businessweek. Arhivirano iz originala 20. 07. 2012. g. Pristupljeno 26. 1. 2014. 
  157. ^ Wong, Venessa (28. 1. 2010). „Texas Leads U.S. in High-Growth Cities”. Bloomberg Businessweek. Arhivirano iz originala 8. 5. 2010. g. Pristupljeno 13. 5. 2010. 
  158. ^ Pratt, Gerry (17. 8. 1966). „Bus Lines Manager Sees Gloomy Future”. The Oregonian. str. 21. 
  159. ^ „Map of Board of Commissioner Districts”. Washington County. Arhivirano iz originala 15. 6. 2007. g. 
  160. ^ „Board of Commissioners”. Washington County, Oregon. 2019. Pristupljeno 5. 1. 2019. 
  161. ^ „Hillsboro Snapshot”. The Oregonian. 28. 10. 2007. 
  162. ^ Leeson, Fred (21. 9. 1988). „High court strikes down anti-peddler ordinance”. The Oregonian. str. A1. 
  163. ^ „Chapter VIII Appointive Officers”. Hillsboro Municipal Code. Quality Code Publishing. Pristupljeno 14. 12. 2008. 
  164. ^ Row, D.K. (23. 2. 2011). „Interpreting Oregon's population shift from the 2010 Census”. The Oregonian. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Morris, Richard B. (1996). Encyclopedia of American History (Seventh izd.). Collins Reference. ISBN 0062700553. 
  • Peter C. Mancall; Gary B. Nash; Allan M. Winkler; Charlene Mires; John W. Jeffries, ur. (2009). Encyclopedia of American History. Facts on File. ISBN 0816071365. 
  • Stanley I. Kutler (2002). Dictionary of American History (Third izd.). Charles Scribners & Sons. ISBN 0684805332. 
  • Paul S. Boyer (2001). The Oxford Companion to United States History. Oxford University Press. ISBN 0195082095. 
  • Michael Kazin; Rebecca Edwards; Adam Rothman, ur. (2011). The Concise Princeton Encyclopedia of American Political History. Princeton University Press. ISBN 0691152071. 

Vidi još[uredi | uredi izvor]