Hipogeum Hal Saflijeni

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Hipogeum Hal Saflijeni
Ipoġew ta’ Ħal Saflieni
Svetska baština Uneska
Zvanično imeHipogeum Hal Saflijeni
MestoMalta Uredi na Vikipodacima
Koordinate35° 52′ 12″ S; 14° 30′ 23″ I / 35.87° S; 14.5064° I / 35.87; 14.5064
Površina500 m2 (5.400 sq ft)
KriterijumKulturno dobro: iii
Upis1980. (4. sednica)
Veb-sajthttp://whc.unesco.org/en/list/130

Hipogeum Hal Saflijeni je podzemna praistorijska megalitska građevina (hipogeum, grčki za "podzemlje") iz oko 3000—2500. p. n. e. (neolitska Saflijeni kultura) na Paoli (Malta). On je jedini praistorijski podzemni hram na svetu, kasnije i nekropola, zbog čega je upisan na UNESKO-v spisak mesta Svetske baštine u Evropi 1980. godine.

Maketa svetilišta u muzeju Hal Saflijeni

Odlike[uredi | uredi izvor]

Karta hipogeuma Hal-Saflijeni
Velika soba hipogeuma Hal-Saflijeni

Podzemno svetilište ima tri nivoa i ima površinu od oko 500 m². Prvi i najstariji (3600—3300. p. n. e.) je sličan grobnicama Xemxija gde su neke prirodne pećine veštački proširene. Tu spronađeni posmrtni ostaci oko 7,000 osoba.

Drugi nivo (3300—3000. p. n. e.) je veličanstvena mreža prostorija poput tzv. "Velike sobe" koja je nepravilnog kružnog oblika s trilitonskim portalima od kojih su neki slepi ulazi, a drugi ulazi u druge prostorije. Zidovi su prekriveni okerom, a tu su pronađene i mnoge figurice od kojih je najslavnija "Uspavana dama". Prostorija "Proročište" je prostrana soba s glatkim zidovima na kojima su uklesani bogati geometrijski ukrasi, a znamenita je i po snažnoj akustici.

Na trećem nivou (3150—2500. p. n. e.), 10,6 m dubine, nalaze se prostorije koje su najvjerojatnije služile kao silosi za žito.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Hipogeum u Hal-Saflijeni je otkriven slučajno 1902. godine kada su radnici probili njegov krov pri radovima na izgradnji cisterne za stambeno naselje. Istraživanje lokaliteta je povereno isusovcu Manuelu Magriju koji je upravljao arheološkim iskopavanjima u ime Muzejskog komiteta, a nakon njegove smrti 1907. godine nastavio ih je arheolog Temi Zamit.

Od 1992. do 1996. godine ulaz u hipogeum je bio zatvoren zbog restauratorskih radova, a od njegovog ponovnog otvorenja ulaz je dozvoljen za samo 80 posetioca dnevno, a na ulaznice se čeka i po dve do tri nedelje[1].

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Hal-Saflijeni Arhivirano na sajtu Wayback Machine (3. septembar 2013) na heritagemalta.org. Posećeno 14. marta 2011.
  • Ann Mette Heindorff, Hal-Saflieni Hypogeum, 2002. Posećeno 14. marta 2011.
  • Jim Diamond, Malta Temples, 2006. Posećeno 14. marta 2011.
  • A.J. Agius, The Hypogeum at Hal-Saflieni, Freedom Press. Malta. str. 19.