Pređi na sadržaj

Hipodamija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Hipodamija
Rubens 1637.

Hipodamija (grč. Ιπποδάμεια, lat. Hippodamia) je ime nekoliko ženskih likova iz grčke mitologije, kao i dve kraljevske kćerke.[1]

Mitologija[uredi | uredi izvor]

Hipodamija kćerka kralja Enomaja[uredi | uredi izvor]

Hipodamija je bila kćerka elidskog kralja Enomaja i žena junaka Pelopa. Enomaj je bio protiv udaje svoje kćerke jer je iz ranijih proročanstvava doznao da će za njegovu smrt biti odgovoran njegov zet. Zbog toga je, svakog ko bi zatražio ruku njegove kćerke, izazvao na trku brzih konjskih zaprega, uz jedan uslov - pobednik može ubiti poraženog. Kako su konji kralja Enomaja, koje je dobio od svog oca boga rata Aresa, bili najbrži konji na svetu, on je svaku trku dobijao. Pelop je, znajući za to, od boga mora i stvaraoca konja Posejdona nabavio brže konje, a i podmitio je Enomajovog kočijaša Mirtila koji je razlabavio klinove na kolima svog kralja. U toku trke raspala su se kola Enomaja i on je poginuo, pa se Hipodamija udala za Pelopa i sa njim imala nekoliko potomaka, a najslavniji su bili mikenski kraljevi Atrej i Tijest.

Hipodamija kćerka kralja Buta[uredi | uredi izvor]

Hipodamija je bila kćerka kralja Buta, a udala se za Piritoja, kralja Lapita. Na njenoj svadbi je došlo do obračuna kentaura i Lapita u kojoj su izginuli gotovo svi kentauri.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Zamarovski 1985, str. 149.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Zamarovski, Vojteh (1985). Junaci antičkih mitova: Leksikon grčke i rimske mitologije. Zagreb. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]