Hondrit

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Hondrit

Hondrit je tip kamenog meteorita, koji se nisu izmenili tokom topljenja i diferencijacije od iskonskog tela. Nastali su od sitnih čestica prašine i zrnaca koje vode poreklo iz perioda formiranja Sunčevog sistema. U sastav hondrita ulaze hondrule, milimitarski objekti tečnih ili istopljenih kapljica iz svemira. Većina hondrula bogata je silikatskim mineralima, naročito olivinom i piroksenom. Hondriti čine čak 85% svih meteorita na Zemlji[1].

Podela[uredi | uredi izvor]

Hondriti se dele na četiri klase i desetak grupa u okviru njih:

Klasa Opis
Obični hondriti čine 80-90% svih hondrita, izražene hondrule
Ugljenični hondriti čine 5-7% svih hondrita, sadrže ugljenik
Enstatitski hondriti čine 2-3% svih hondrita, sadrže enstatit
Ostali hondriti iz grupe rumuruta i kakangara

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Bischoff, A.; Geiger, T. (1995). "Meteorites for the Sahara: Find locations, shock classification, degree of weathering and pairing". Meteoritics. 30 (1): 113—122.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć).

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]