Horst (geologija)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Horst (timor) je strukturni oblik postao relativnim spuštanjem perifernih blokova u odnosu na centralni blok, koji je zaostao na prvobitnoj visini. U retkim slučajevima, horstovi mogu postati i izdizanjem bloka između dva uporedna raseda. Složeni horst formira se rasedanjem bočnih blokova duž čitavog niza više manje paralelnih raseda.

Klasični primeri horstova predstavljaju planine Vogezi i Švarcvald, između kojih je spušten rov reke Rajne. Na Balkanskom poluostrvu, tipični horstovi su planine Galičica (između Ohridskog i Prespanskog jezera) Nidže, Pelister, Jakupica koje se nalaze na teritoriji Makedonije. U Panonskom basenu horstovi su Vršačke planine, Dilj, Papuk, Meček, Bakonjska šuma itd.[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Petrović, Dragutin; Manojlović, Predrag (2003). Geomorfologija. Beograd: Geografski fakultet, Beograd. str. 65. ISBN 86-82657-32-5.