Хрватска ријеч

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Hrvatska riječ
Novi i stari logo
Tipnedeljne novine,
dnevni list[1]
Format30 cm
IzdavačNIU Hrvatska riječ
Glavni urednikJasminka Dulić
Osnivanje31. maj 1945. god.; pre 78 godina (1945-05-31)
Jezikhrvatski
SedištePreradovićeva 4, Subotica
ZemljaSrbija Srbija
ISSN1451-4257
Veb-sajthttp://www.hrvatskarijec.rs

Hrvatska riječ je informativno-politički časopis na hrvatskom jeziku koji od 1945. godine izlazi u Subotici. Osnivač lista je Skupština Autonomne Pokrajine Vojvodine. Od osnivanja do 1956. godine riječ je izlazila kao dnevni list, a potom od 2003. izlazi kao nedeljnik.

Osnovni podaci[uredi | uredi izvor]

U bibliografskom registru Srbije uveden je pod brojem 641.5/SR 2006-1354 kao informativno-politički nedeljnik, osnovan 31. januara 2003. godine.[2] V.d. glavnog i odgovornog urednika u obnovljenom izdanju bio je Zvonimir Perušić, a izdavač je Novinsko-izdavačka ustanova "Hrvatska riječ". Prvi broj obnovljenog lista štampao je novosadski Dnevnik (štamparija "Dnevnik holding").

U Virtuelnoj biblioteci Srbije (COBISS) stoji pod brojem 109442828.[3]

List je upisan u Registar javnih glasila Agencije za privredne registre Republike Srbije pod registarskim brojem: NV000315. Sedište uredništva je u Subotici.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Prvi broj je izašao 31. maja 1945. godine, kao latinično izdanje Slobodne Vojvodine, glasila Jedinstvene narodnooslobodilačke fronte Vojvodine.[4] Uredništvo lista bilo je u zgradi subotičke štamparije Minerva, gde je i izlazio.

Glavni organizator izdavanja je bio pisac Blaško Vojnić Hajduk, a od poznatijih saradnika Slobodne Vojvodine iz tog vremena bili su Vladislav Kopunović, Stevan Kolar, Josip Kujundžić, Ljubomir Milin, Mileta Ognjanov, Đuro Kemenj, Antun Vojnić Purčar, Joso Šokčić, a kasnije i Balint Vujkov.

Jedno vreme list je bio izdavan u Novom Sadu, a tada su na Hrvatskoj riječi sarađivali i Josip Kujundžić i Jozo (Joso-Josip) Šokčić.

"Slobodna Vojvodina" je izlazila svakog dana osim četvrtka, sve dok ulogu urednika nije preuzeo Dragutin Franković. Poslednji broj „Slobodne Vojvodine“ objavljen je u Subotici 25. avgusta 1945, kada dnevne novine menjaju naziv na „Hrvatska riječ“.[1] Urednik je bio Dragutin Franković, iako mu ime nije bilo navođeno u impresumu. Od 6. decembra 1946. „Hrvatska riječ“ izlazi kao nedeljnik.

Od 3. avgusta 1956. dolazi do promene, kada odlukom srezkog odbora SSRNV list menja ime u Subotičke novine. List je pod prvobitnim imenom Hrvatska riječ izašao do broja 29/1956.[1]

Glavni i odgovorni urednici bili su od broja 19/204/1945 Dragutin Franković, od broja 87/1946 Ante (Antun) Vojnić-Purčar, od broja 5/1949 Vladislav Kopunović a od broja 44/1950 Joso (Josip) Kujundžić.

Obnova rada[uredi | uredi izvor]

Kao "Hrvatska riječ" novine obnavljaju rad od 31. januara 2003. godine, na inicijativu HNV-a[5] (hrv. Hrvatsko nacionalno vijeće republike Srbije) da hrvatska manjina u Vojvodini ponovo ima svoje glasilo, koje će izveštavati o temama relevantnim za ovu narodnost. U zaglavlju impresuma se Nacionalni savet navodi kao osnivač lista. Na dužnost glavnog urednika postavljen je Zvonimir Perušić. Od broja 208 odgovorna urednica je Jasminka Dulić.[3]

U martu 2009. godine počelo je delovati i televizijsko uredništvo "Hrvatske riječi".[6] Za glavnog urednika izabran je Josip Stantić, dugogodišnji televizijski i radio novinar. Početni plan je bio emitovanje programa na YuEco televiziji[7] i na TV Sremska Mitrovica, a radili su se prilozi i za RTV Vojvodine.

Obnovljeni list je od 1. broja (2003) do broja 154 (2006) koristio stari, posleratni logo, koji je kasnije, od broja 155 obnovljen – moderni logo izdanja, zapravo treći dizajn, je u upotrebi od 2017. godine.

Stalno angažovani novinari lista su Davor Bašić Palković (urednik rubrike kultura), Jelena Dulić Bako, Ivana Petrekanić Sič, Željka Vukov (urednica dečjeg dodatka "Hrcko"), Zlata Vasiljević (novinarka dopisništva Sombor), Suzana Darabašić (novinarka dopisništva Srem) i Nada Sudarević (fotoreporter).

Poznati saradnici[uredi | uredi izvor]

Spisak osoba koje su stalno ili povremeno sarađivale sa novinama:

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]