CKUD Lepa Radić Gradiška

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
CKUD „Lepa Radić“ Gradiška
Grb CKUD-a
OsnivačČlanovi CKUD-a
Datum osnivanja1973. (2013)
TipKulturno-umjetničko društvo
LokacijaBosna i Hercegovina
SedišteSpomen park slobode — Sokolski dom, Gradiška
ČlanoviRepublika Srpska
Službeni jeziciBHS
PredsednikDavor Simišić
RukovodiociUmjetnički rukovodioci
Veb-sajtFB stranica CKUD-a

Centralno kulturno-umjetničko društvo „Lepa Radić“ iz Gradiške predstavlja udruženje građana koji su okupljeni oko zajedničkog cilja da njeguju i održavaju kulturnu baštinu i tradicionalne oblike narodne kulture. Skraćeni naziv Društva je: CKUD „Lepa Radić“ Gradiška Društvo radi na osnovu Zakona o udruženjima i fondacijama Republike Srpske, Statuta Društva i drugih akata.[1]

Ciljevi Društva[uredi | uredi izvor]

Društvo predstavlja udruženje građana koji organizovano djeluju na kulturno-umjetničkom planu sa ciljem da:

  • Njeguju i razvijaju prijateljstvo i solidarnost među ljudima,
  • Razvijaju svoje radne navike i sposobnosti,
  • Razvijaju etičke i estetske vrijednosti društva,
  • Jačaju svijest o kolektivnom radu i kolektivnoj odgovornosti,
  • Njeguju i održavaju kulturnu baštinu i tradicionalne oblike narodne kulture.

Zadaci Društva[uredi | uredi izvor]

KUD „Lepa Radić“ 1987

Zadaci Društva su sljedeći:

  • Aktivno radi na čuvanju i javnom izvođenju tradicionalnih oblika narodne kulture i umjetnosti,
  • Stvara mogućnosti svojim čalnovima da se bave svim oblicima kulturno-umjetničke djelatnosti koji postoji u okvirima Društva,
  • Stvara mogućnosti svojim članovima da se, shodno svojim interesovanjima i mogućnostima, upoznaje sa kulturnom baštinom, a u skladu sa Programom rada Društva,
  • Okuplja građanje i stvara mogućnosti da ispoljavaju svoje sklonosti i sposobnosti za bavljenje pojedinim vidovima kulturno-umjetničkog amaterskog rada,
  • Organizuje, priprema i izvodi kulturno-umjetničke programe kao i druge javne nastupe ansambala, sekcija, grupa i pojedinaca,
  • Kroz izvođenje programa i druge oblike rada, etički i estetski uzdiže svoje članove,
  • Sarađuje sa drugim sličnim organizacijama u ostvarivanju zajedničkih programa,
  • Odaje priznanja svojim članovima i drugim licima i organizacijama za njihov doprinos razvoju kulturno-umjetničkog rada,
  • Predlaže svoje članove ili druga lica za dodjelu priznanja od strane organa šire društveno-političke zajednice,
  • Razvija saradnju sa građanima, a posebno omladinom, iz drugih krajeva naše zemlje, odnosno amaterskim i sličnim organizacijama i udruženjima iz drugih zemalja, u cilju produbljivanja i proširivanja ideje zbližavanja ljudi,
  • Obavlja i druge poslove od posebnog interesa za širu društveno političku zajednicu, odnosno za kulturno-umjetnički amaterizam.

Grb[uredi | uredi izvor]

Logotip

Grb Društva predstavlja dio vizuelnog identiteta po kom je Društvo prepoznatljivo. Čine ga: krug crvene boje u kom je ćiriličnim i latiničnim pismom bijelom bojom ispisan skraćeni naziv Društva i to u polukrugu u donjem dijelu, godina „1973.“ u centralnom dijelu lijeve strane kruga, u ostalom dijelu kruga nalaze se inicijali Lepe Radić (L, R; L, R) oblikovani tako da podsjećaju na dvoje koji igraju, takođe su bijele boje.

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Obnoviteljska skupština (2013)

Bosanska Gradiška, na žalost, nema dugu tradiciju kulturno-prosvjetne djelatnosti koja u vrijeme turske uprave gotovo i ne postoji. Po tom planu, prve korake čini austrougarska uprava, a ozbljnije ih proširuje Kraljevina Jugoslavija. Drugi svjetski rat prekida skoro svaku kulturnu djelatnost. Međutim, nakon rata, ovi prostori doživljavaju procvat u smislu kulturno-zabavnog i prosvjetnog rada. Nakon 1945. godine, između ostalog, u Bos. Gradišci se formiraju mnoga kulturno-umjetnička društva. KUD „Lepa Radić“ svoje prve početke bilježi 1954. godine, odnosno 1963. godine. Međutim, za definitivno formiranje KUD-a uzima se 1973. godina kada se udružuju tadašnji KUD „Braća Ribar“ i KUD slijepih „Lepa Radić“. Društvo nastavlja sa radom pod imenom Lepe Radić — narodnog heroja rodom sa ovih prostora (Gašnica). Uspješno djelovanje teče sve do 1992. godine kada iz objektivnih okolnosti prestaje sa radom. Nakon prestanka rada, u nekoliko navrata, bezuspješno se pokušava obnoviti rad Društva. Pored više opcija, konačno se 2013. godine formirao Inicijativni odbor za obnovu rada KUD-a „Lepa Radić“ na čelu sa Davorom Simišićem. Na samom početku se odazvao značajan broj starih članova predvođenih Esadom Šulićem i Jovom Jerkovićem, kao i veliki broj potpuno novih članova i onih koji su bili članovi nekih drugih KUD-ova uključujući Mirjanu Smiljanić, vaspitača za tradicionalne igre. Konkretan korak je napravljen 19. juna 2013. godine kada je u cilju obnavljanja rada održana Osnivačka skupština Centralnog kulturno-umjetničkog društva „Lepa Radić“ iz Gradiške. Donesen je Osnivački akt, Statut i izabrani su organi Društva. U trenutnu obnavljanja rada centralnog KUD-a u Gradišci egzistira 12 kulturno-umjetničkih društava.

Sjedište[uredi | uredi izvor]

Društvo svoje aktivnosti od 1973. do 1980. godine obavlja u Đačkom domu „Lepa Radić“.

Zatim prelazi u novootvoreni Dom kulture, današnji Kulturni centra, gdje radi sve do 1992. godine.

Današnje sjedište Društva je u Sokloskom domu — Spomen park slobode, Gradiška.

Rad[uredi | uredi izvor]

Predstava „Hasanaginica“

U KUD-u su bile organizovane razne sekcije kojima su rukovodili stručni ljudi. Pri društvu je formiran jedan od najboljih horova u okruženju koji je na mnogim festivalima odnosio prve nagrade. Krajem 1980. godine KUD formira i svoje pozorište koje je izuzetan uspjeh postiglo sa predstavom „Hasanaginica“. KUD tokom svog rada ima izuzetno dobre orkestre koji na najbolji način doprinose kvalitetnom radu. Tamburaški orkestar je 1984. godine učestvovao na otvaranju Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu. Folklorni ansambl tokom cijelog vremena okuplja mnogobrojne talentovane igrače što uz rad kvalitetnih koreografa donosi značajne rezultate. Učestvuje na najznačajnijim smotrama tadašnje Jugoslavije, ali putuju i van granica. Učestvuje u mnogobrojnim manifestacija i TV emisijama od kojih je najznačajnije ono 1977. godine u Novoj Topoli na snimanju tada veoma poznate emisije „Znanje imanje“. Društvo se u svoj najvećem usponu, osamdesetih godina, svrstava u 10 najboljih društava u SFRJ. Dobitnik je i plakete povodom dana opštine — 24. aprila.

Zaslužni pojedinci[uredi | uredi izvor]

Sve rezultate i uspjehe, Društvo duguje svojim članovima i vodećim ljudima koji su s ljubavlju na najodgovorniji način vodili društvo i tako doprinosili kulturnom uzdizanju i promociji Gradiške. Posebno se ističu:

Predsjednici Koreografi (u.r.) Voditelji hora Reditelji Rukovodioci orkestra
Dušan Pešić Fazila Zaimović prof. Prica Hadžijusufović Rada Jovo Jerković
Slobodan Rajlić Mirko Munjeran Faruk Seferović Bešić Aziz Zijad Nešić
Ferid Islanagić Esad Šulić Željko Kresojević Bešić Zinajda Zdenko Pavić
Ljilja Čergić . . . Amir Sarać
Zinajda Bešić . . . Zdenko Valentić
Esad Šulić . . . .

Organi[uredi | uredi izvor]

U skladu sa zakonom i Statutom, organi Društva su: Skupština, Upravni odbor i Nadzorni odbor. Predsjednik Društva predstavlja i zastupa Društvo, a po funkciji je i predsjednik Upravnog odbora.

Predsjednik Društva Upravni odbor Nadzorni odbor Skupština Predsjedništvo skupštine
Davor Simišić Davor Simišić Danijela Rauš delegati Željka Despotović
Nataša Marić Biljana Jovanić Davor Simišić
Ljeposava Šarić Živka Đorđić Nataša Marić
Marina Plotan
Lović Indira

Zašto „centralno“[uredi | uredi izvor]

Festival folklora 1983

Društvo je u Gradišci imalo centralnu poziciju u smislu članstva, očuvanja narodne tradicije, fundusa nošnji i drugih sredstava, kvaliteta rada i postignutih rezultata. Nakon dvije decenije od gašenja Društva, Skupština Društva na obnoviteljskoj sjednici zauzima stav da će jedan od osnovnih ciljeva u budućem radu biti vraćanje stare slave KUD-a te se u tom smislu odredila „centralno“ i u nazivu.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Vlada RS: Zakon o udruženjima i fondacijama Republike Srpske, („Službeni glasnik RepublikeSriske”, broj 28/94)

Zakon o udruženjima i fondacijama Republike Srpske ("Sl. Glasnik RS“ broj: 52/01, 42/05)

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]