Carka Jovanović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Carka Jovanović
Lični podaci
Datum rođenja(1896-02-28)28. februar 1896.
Mesto rođenjaKruševac, Kraljevina Srbija
Datum smrti12. septembar 1994.(1994-09-12) (98 god.)
Mesto smrtiBeograd, Srbija, SR Jugoslavija
Rad
Bitna ulogaProzvan je i peto-3
Slučaj u tramvaju
Major Bauk
Živjeće ovaj narod
Slavica
Veza do IMDb-a

Carka Jovanović (Kruševac, 28. februar 1896Beograd, 12. septembar 1994) bila je srpska filmska i pozorišna glumica.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Milica-Carka Jovanović započinje glumačku karijeru 1919. u putujućem društvu Ljube Vukomanovića, a zatim je bila članica pozorišta Petra Hristilića (1921, 1924, 1925/26) Dušana Životića (1921/22, 1923//24, 1928-1930) Nikole Joksimovića, glumila je u niškom Narodnom pozorištu (1922/23), u Bitolju (1924/25) i Leskovcu (1926-28). Menjajući neprestano razna „povlašćena" „podrinjska", „timočko-kosovska", narodna i gradska pozorišta, Carka Jovanović se upornim i studioznim radom nametnula kao darovita i perspektivna mlada glumica. Godine 1930. dolazi u Banjaluku u tek osnovano Narodno pozorište vrbavske banovine i tu će ostati narednih 11 godina. U ovon periodu će ova darovita glumica da pređe prirodan put od mladah heroina do zrelih žena. U prvim sozonama Carka Jovanović je sa podjednakim uspehom igrala i u drami i u komediji, u širokom rasponu od Juliške (Put oko sveta Nušića) i Pele (Zla žena, Sterije), preko Magde (Zlatarevo zlato Šenoe I Dežmana) i Mare (Graničari Frajdenrajha), do Stane (Koštana Stankovića) i Petre (Đido Veselinovića i Brzaka).Nakon stotinu odigranih uloga i glavnlh i epizodnih i onih sasvim sporednih, negde od sezone 1935/36, u svojoj četrdesetoj godini, ona postepeno počinje da kreira složene dramske karaktere zrelih žena:

Uloga Naziv Autor
Emilija Otelo Vilijam Šekspir
Madlena Petrovna U agoniji Miroslav Krleža
Raisa Pavlovna Gurmišska Šuma Nikolaj Aleksejevič Ostrovski
Dulska Moral gospođe Dulske Gabrijela Zapoljska
Gospođa Voren Zanat gospođe Voren Džordž Bernard Šo
Gertruda Hamlet Vilijam Šekspir
Elmira Tartif Molijer
Milerova žena Spletka i ljubav Fridrih Šiler
Kata Koštana Borisav Stanković
Majka Jugovića Smrt Majke Jugovića Ivo Vojnović
Ledi Kapuleti Romeo i Julija Vilijam Šekspir
Jele Ekvinocij Ivo Vojnović

Nakon jedanaest sezona provedernih u Banjaluci i oko 250 odigranih uloga,ona odlazi u Beograd (Umetnioko pozorište 1941-1943, Gradsko pozorište 1945/46, Jugoslovensko dramsko pozorište 1947-1949, Filmsko pozoršte 1949-1951), a zatilm je jedno kratko vreme igrala u Požarevcu (1946/47) i Valjevu (1947). Penzionisana je 1951. godine.[1]

Filmografija[uredi | uredi izvor]

Glumica |

Glumica
 ▲

Dugometražni film | TV film | Kratki film

1940 1950 1960 1970 Ukupno
Dugometražni film 2 1 2 0 5
TV film 0 1 3 1 5
Kratki film 0 0 1 0 1
Ukupno 2 2 6 1 11
Dugometražni film
Naziv Uloga
1947 Slavica Luce
1947 Živjeće ovaj narod Baba

1950-te  ▲

1951 Major Bauk Marija Bauk

1960-te  ▲

1962 Prozvan je i peto-3 /
1966 Vreme ljubavi /
TV film
Naziv Uloga
1958 Slučaj u tramvaju Služavka

1960-te  ▲

1962 Zločin Silvestra Bonara /
1962 Troja vrata /
1963 Afera Sent Fijakr /

1970-te  ▲

1975 Svedoci optužbe /
Kratki film
Naziv
1964 Popodne

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Istorija pozorišta Bosne i Hercegovine Dr. Josip Lešić”. Arhivirano iz originala 24. 10. 2016. g. Pristupljeno 24. 10. 2016. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]