Cezarion

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Cezarion
Cezarion
Lični podaci
Puno imePtolemej XV Filopator Filometor Cezar
Datum rođenja23. jun 47. p. n. e.
Mesto rođenjaAleksandrija, Ptolemejski Egipat
Datum smrti23. avgust 30. p. n. e. (17 god. )
Mesto smrtiAleksandrija, Rimska republika
Porodica
RoditeljiGaj Julije Cezar
Kleopatra VII
DinastijaJulijevci-Klaudijevci
faraon
Period44. p. n. e. − 30. p. n. e.
PrethodnikKleopatra VII Tea Filopator
NaslednikEgipat anektiran od strane Rimske republike

Ptolemej XV Filopator Filometor Cezar (grčki: Πτολεμαῖος ΙΕʹ Φιλοπάτωρ Φιλομήτωρ Καῖσαρ; 23. jun 47. p. n. e. – 23. avgust 30. p. n. e.) poznatiji kao Cezarion, je bio poslednji ptolemejski faraon Egipta. Vladao je od 2. septembra 44. godine p. n. e. do svoje smrti.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Cezarionova majka bila je Kleopatra, kraljica ptolemejidskog Egipta. Ona je tvrdila da je Cezarionov otac Gaj Julije Cezar. Cezar, međutim, nikada nije zvanično priznao Cezariona za sina. Gaj Opije, Cezarov pristalica, sastavio je pamflet kojim je pokušao da dokaže da Cezar nije mogao biti Cezarionov otac. Ipak, Cezar mu je dozvolio da nosi njegovo ime. Pitanje je postalo sporno kada je Cezarov usvojeni sin, Oktavijan, došao u sukob sa Kleopatrom.

Prve dve godine svog života Cezarion je proveo u Rimu gde je sa majkom bio Cezarov gost (46—44. p. n. e.). Kleopatra se nadala kako će Cezarion naslediti Cezara na čelu Rimske države i nju na čelu Egipta. Nakon ubistva Cezara (15. mart 44. p. n. e.) Kleopatra i Cezarion se vraćaju u Egipat. Dana 2. septembra Cezarion je proglašen Kleopatrinim savladarem. Imao je svega tri godine.

Kleopatra i Cezarion na hramu u Denderi

Ne postoje izvori o Cezarionovom životu između 44. i 36. godine p. n. e. Tada se pojavljuje u donacijama u Antiohiji, a dve godine kasnije i u donacijama u Aleksandriji. Kleopatra i Marko Antonije donacijama su dodelili istočne teritorije Rimske republike Kleopatrinoj deci: Cezarionu, četvorogodišnjim blizancima: Aleksandru Heliosu i Kleopatri Seleni II i dvogodišnjem sinu Ptolemeju Filadelfu. Antonijeva izjava da je Cezarion zaista bio Cezarov sin dovela je do pogoršanja odnosa između njega i Oktavijana Avgusta. Cezarion se kasnije pojavljuje u istorijskim izvorima 30. godine p. n. e., nakon odlučujuće bitke kod Akcijuma. Kleopatra ga je možda poslala u luku Bereniku na Crvenom moru odakle je planirala beg u Indiju. Plutarh piše da je Cezarion poslat u Indiju, ali da se vratio zbog lažnih obećanja o egipatskoj kruni.

Oktavijan je 1. avgusta 30. godine zauzeo Aleksandriju čime je Egipat anektiran od strane Rimske republike. Cezarion je verovatno ubijen po nalogu Oktavijana. Postoje pretpostavke da je preživeo.

Literatura[uredi | uredi izvor]