Cirih

Koordinate: 47° 22′ 44″ S; 8° 32′ 24″ I / 47.378889° S; 8.54° I / 47.378889; 8.54
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Cirih
Zürich—Zurigo—Züri
Kolaž gradskih znamenitosti Ciriha
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država  Švajcarska
KantonCirih
Osnovan929.
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 365.132
 — gustina3.974,01 st./km2
Aglomeracija1.154.539
Geografske karakteristike
Koordinate47° 22′ 44″ S; 8° 32′ 24″ I / 47.378889° S; 8.54° I / 47.378889; 8.54
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina408 m
Površina91,88 km2
Cirih na karti Švajcarske
Cirih
Cirih
Cirih na karti Švajcarske
Ostali podaci
GradonačelnikKorina Mauh
Poštanski broj8000, 8001, 8002, 8003, 8004, 8005, 8006, 8008, 8032, 8037, 8038, 8041, 8044, 8045, 8046, 8049, 8050, 8051, 8052, 8053, 8055, 8057, 8063, 8064
Pozivni broj043, 044
Veb-sajt
stadt-zuerich.ch

Cirih (nem. Zürich, ital. Zurigo, lat. Turicum, ciriški dijalekt: Züri) je najveći grad u Švajcarskoj, u njenom severnom, nemačkom delu. Cirih je i glavni grad istoimenog kantona. Takođe grad je ekonomsko i saobraćajno središte dražve, a na polju bankarstva Cirih je važan na svetskom nivou.

Po međunarodnoj studiji iz 2007. godine je Cirih grad sa najboljim i najvišim standardom života na zemaljskoj kugli.

Poreklo naziva[uredi | uredi izvor]

Najstariji naziv grada je bio latinski naziv Turikum (lat. Turicum) nepoznatog porekla. Tokom ranog srednjeg veka naziv se postepeno menjao ka sadašnjem obliku, koji se potpuno izoblikovao u 10. veku u današnji Cirih (nem. Zürich).

Geografija[uredi | uredi izvor]

Pogled na grad sa Alpa

Cirih je izuzetno važan grad kako u državi tako u na nivou sveta. Na nivou Švajcarske Cirih je udaljen:

  • od glavnog grada Švajcarske, Berna je udaljen 125 km severoistočno,
  • od Bazela 85 km istočno,
  • od Ženeve 280 km severoistočno.

Na nivou Evrope Cirih je udaljen:

Reljef: Cirih se nalazi na severu Švajcarske, na mestu gde se alpsko planinsko područje južno spušta u valovitog područja srednje Rajne na severu. Sam grad je smešten na donjem (severozapadnom) kraju Ciriškog jezera na izvoru rijeke Limat. Nadmorska visina grada je oko 408 m, ali se najviše naseljene četvrti penju i do 600 m. Cirih je smješten u dolini između tri brda; na sjeveroistoku se nalazi Cirihberg (Zürichberg), na sjeverozapadu Altberg (Altberg), a na jugu grada Itliberg (Uetliberg). Upravno područje grada Ciriha se širi i preko Cirihberga na sjeveru ka aerodromu Cirih-Kloten.

Vode: Cirih se obrazovao na donjem (severozapadnom) kraju Ciriškog jezera, na mestu gde iz jezera otiče rijeka Limat. Stari grad Ciriha se nalazi na obe strane rijeke Limat. Rijeka teče kroz grad prvo ka sjeveru, pa u dugoj krivini skreće ka zapadu i teče dalje ka susjednom kantonu Argau. U gradu Cirihu se ulijeva i manja rijeka Sil u Limat. One se sastaju između glavne željezničke stanice i Levenplaca. Rijeka Sil izvire na sjevernim Alpima iz obližnjeg Silskog jezera.

Klima[uredi | uredi izvor]

Cirih ima, zavisno od upotrebljene definicije, okeansku klimu (Kepen: Cfb), ali u višim područjima je definisana kao vlažna kontinentalna klima (Dfb, koristeći izotermu 0 °C) s toplim letima i četiri različita godišnja doba.[1] Odlučujući uticaj na klimu Ciriha imaju vetrovi iz zapadnih pravaca, koji često rezultiraju padavinama, a sa druge strane Bise (istočni ili severoistočni vetar), koji je obično povezan sa situacijama pod visokim pritiskom, ali i fazama hladnijeg vremena sa temperaturama nižim od proseka. Fenski vetar, koji igra važnu ulogu u severnim alpskim dolinama, takođe ima izvestan uticaj na Cirih.[2]

Klima Ciriha, elevacija: 556 m (1.824 ft), 1981–2010 normale, ekstremi 1901–sadašnjost
Pokazatelj \ Mesec .Jan. .Feb. .Mar. .Apr. .Maj. .Jun. .Jul. .Avg. .Sep. .Okt. .Nov. .Dec. .God.
Apsolutni maksimum, °C (°F) 16,9
(62,4)
19,3
(66,7)
23,2
(73,8)
31,3
(88,3)
32,4
(90,3)
36,4
(97,5)
37,7
(99,9)
36,2
(97,2)
32,5
(90,5)
28,7
(83,7)
23,8
(74,8)
17,0
(62,6)
37,7
(99,9)
Maksimum, °C (°F) 2,9
(37,2)
4,6
(40,3)
9,5
(49,1)
13,8
(56,8)
18,5
(65,3)
21,6
(70,9)
24,0
(75,2)
23,3
(73,9)
18,8
(65,8)
13,7
(56,7)
7,2
(45)
3,7
(38,7)
13,5
(56,3)
Prosek, °C (°F) 0,3
(32,5)
1,3
(34,3)
5,3
(41,5)
8,8
(47,8)
13,3
(55,9)
16,4
(61,5)
18,6
(65,5)
18,0
(64,4)
14,1
(57,4)
9,9
(49,8)
4,4
(39,9)
1,4
(34,5)
9,3
(48,7)
Minimum, °C (°F) −2,0
(28,4)
−1,6
(29,1)
1,7
(35,1)
4,5
(40,1)
8,8
(47,8)
11,9
(53,4)
14,0
(57,2)
13,8
(56,8)
10,5
(50,9)
7,0
(44,6)
2,0
(35,6)
−0,7
(30,7)
5,8
(42,4)
Apsolutni minimum, °C (°F) −20,8
(−5,4)
−24,2
(−11,6)
−14,4
(6,1)
−6,5
(20,3)
−2,0
(28,4)
0,9
(33,6)
5,3
(41,5)
4,0
(39,2)
−0,3
(31,5)
−5,5
(22,1)
−11,0
(12,2)
−18,5
(−1,3)
−24,2
(−11,6)
Količina padavina, mm (in) 63
(2,48)
64
(2,52)
78
(3,07)
83
(3,27)
122
(4,8)
128
(5,04)
124
(4,88)
124
(4,88)
99
(3,9)
86
(3,39)
79
(3,11)
83
(3,27)
1,134
(44,65)
Količina snega, cm (in) 18,4
(7,24)
22,0
(8,66)
13,7
(5,39)
3,0
(1,18)
0,0
(0)
0,0
(0)
0,0
(0)
0,0
(0)
0,0
(0)
0,8
(0,31)
8,0
(3,15)
19,1
(7,52)
85,0
(33,46)
Dani sa padavinama (≥ 1.0 mm) 10,5 9,3 11,9 11,4 12,4 12,7 12,3 11,6 10,2 9,9 10,3 11,4 133,9
Dani sa snegom (≥ 1.0 cm) 4,8 5,2 3,2 0,7 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,1 1,6 4,8 20,4
Relativna vlažnost, % 83 78 72 69 71 71 71 74 79 83 84 84 77
Sunčani sati — mesečni prosek 55 81 124 153 175 189 215 200 150 102 59 42 1.544
Sunčano vreme — mesečni procenti 22 31 36 40 41 44 49 50 44 33 24 18 38
UV indeks 1 2 3 5 7 8 8 7 5 3 1 1 4,3
Izvor #1: MeteoSwiss[3]
Izvor #2: KNMI[4]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Središnji deo Ciriha - satelitski snimak
Murerova gravira Ciriha iz 16. veka
Reka Limat pri protoku kroz grad
Staro jezgro grada
Cirih noću
Ulica starog dela grada
Pešačka ulica

Prva naselja na mestu Ciriha vezuju se za doba praistorije. Data oblast je pripojena starom Rimu u 1. veku, a na mestu današnjeg grada javilo se naselje Turikum, iz kog je vremenom izveden današnji naziv.

U vreme Karla Velikog ovde je izgrađen zamak na mestu starorimskih ruina. 853. godine spominje je opatija na ovom mestu. Postepeno se oko ovih građevina obrazovalo naselje, koje 1045. godine dobilo pravo trgovišta i time postalo grad. U 13. veku grad je dobio zidine, koje su okruživale 38 ha gradskog područja. Vladar Svetog rimskog carstva Fridrih II stvorio je od Ciriha i okoline vojvodstvo, sa sedištem u samom gradu. Grad je postepeno jačao i oslobodio se uticaja vojvode i crkve.

Vojvodstvo Cirih se pridružio Švajcarskoj konfederaciji kao peti član 1351. godine, ali je 1440. godine proteran iz nje. Cirih je ponovo primljen 1450. godine. U 16. veku je grad postao poznat kao središte reformacije na području nemačkog dela Švajcarske na čelu sa Ulrihom Cvinglijem.

1839. godine grad je počeo rušenje zidina, koje su simbolično najavile širenje i razvoj grada u kasnijim decenijama.

Cirih je slučajno bombardovan tokom Drugog svetskog rata i ovo je jedini veliki događaj u gradskoj istoriji u 20. veku. Posle rata grad je postao jedno od središta Evrope.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Populacija (ist.): Cirih
Godina
Stanovništvo

Po procenama iz 2008. godine u Cirihu živi približno 360.000 stanovnika, a u gradskoj zoni oko 1,1 milion. Po oba pokazatelja to je grad je na prvom mestu u Švajcarskoj. Od spomenutih 360 hiljada stanovnika 30,6% nema švajcarsko državljanstvo i to su u većini Nemci i Italijani.

Jezik: švajcarski Nemci čine tradicionalno stanovništvo grada i nemački jezik (na mesnom, alemanskom dijalektu) je zvanični u gradu i kantonu. Međutim, gradsko stanovništvo je tokom proteklih nekoliko decenija postalo veoma šaroliko, pa je danas nemački jezik maternji za 77,7% gradskog stanovništva. Slede ga italijanski (4,7%), južnoslovenski (2,2%), španski (2,2%), ...

Veroispovest: Mesni Nemci su u 16. veku prihvatili protestantsko učenje Ulriha Cvinglija. Međutim, poslednjih decenija u gradu se znatno povećao udeo rimokatolika (33,3%) i ateista (16,8%).

Privreda[uredi | uredi izvor]

Cirih je vodeće bankarsko središte na nivou Sveta. U gradu se nalaze centrale niza velikih i međunarodno poznatih švajcarskih banaka. Grad je takođe poznat i po svetski važnoj berzi.

U gradu i okolini smešteno je mnogo međunarodnih kompanija (industrija, saobraćaj, poslovanje). Takođe, grad je veliko naučno-istraživačko i obrazovno središte (poznati gradski tehnički univerzitet ETH Cirih).

Znamenitosti grada[uredi | uredi izvor]

Cirih poseduje dobro očuvano staro gradsko jezgro sa brojnim crkvama, palatama, trgovima, fontanama, spomenicima. Od toga trebalo bi se izdvojiti:

  • Crkva Grosminster (Grossmünster), započeta još u 9. veku, gde je započela reformacija u švajcarskim zemljama;
  • Crkva Frauminster (Fraumünster) ili Gospina crkva, započeta još u 9. veku;
  • Crkva svetog Petra (St. Peter) sa najvećim časovnikom na zvoniku;
  • Kuća kulture (Kunsthaus), gradski muzej sa bogatom kolekcijom moderne umetnosti;
  • Muzej dizajna;
  • Švajcarski narodni muzej (Landesmuseum);
  • Haus Konstruktiv (Haus Konstruktiv), galerija savremene umetnosti i dizajna.

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Vazdušni saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Ciriški internacionalni aerodromom Cirih-Kloten najveći je švajcarski aerodrom. Ovaj aerodrom je u 2006. godini uslužio 19,9 miliona putnika što ga čini najvećim aerodromom u državi, ispred aerodroma u Ženevi i aerodroma u Bazelu. Aerodrom ima 3 veće piste za internacionalne letove kao i 2 manje piste za civilne avione. On je od 2002. godine u dodatnoj izgradnji i do danas nije dovršen. Izgrađen je novi Airport Shopping, kao i nove parking zgrade, novi terminali, tako da je ovaj aerodrom izuzetno moderan i opremljen najnovijom tehnologijom.

Putni saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Cirih je najbitnije čvorište švajcarskih puteva. Kroz grad Cirih prolaze sledeći auto-putevi:

Željeznički saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Glavna željeznička stanica Ciriha je glavni željeznički čvor Švajcarske. Nalazi se u gradskom jezgru.

Svakog radnog dana, sa Ciriške glavne željezničke stanice (Zürich Hauptbahnhof), postoji 3000 polazaka ili dolazaka vozova, što znači, da voz bilo koje linije (33 linije za udaljene gradove i 28 učestalijih linija za bliža mjesta) dođe ili ode iz stanice svakih 25 sekundi.

Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Zürich, Switzerland Köppen Climate Classification (Weatherbase)”. Weatherbase. Pristupljeno 19. 2. 2019. 
  2. ^ „Föhn” (na jeziku: German). Zurich-Airport, Switzerland: Swiss Federal Office of Metreology and Climatology, MeteoSwiss. 1. 12. 2014. Arhivirano iz originala 7. 4. 2015. g. Pristupljeno 3. 4. 2015. 
  3. ^ „Climate normals Zürich / Fluntern (Reference period 1981−2010)” (PDF). Zurich-Airport, Switzerland: Swiss Federal Office of Metreology and Climatology, MeteoSwiss. 2. 7. 2014. Arhivirano iz originala (PDF) 06. 04. 2015. g. Pristupljeno 26. 1. 2016. 
  4. ^ „Zürich extreme values”. KNMI. Pristupljeno 30. 8. 2017. [mrtva veza]
  5. ^ „Zürich (06660) - WMO Weather Station”. NOAA. Pristupljeno 19. 2. 2019.  Archived February 19, 2019, at the Wayback Machine

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]