Crkva Pokrova Presvete Bogorodice u Belanovici

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice
Opšte informacije
MestoBelanovica
OpštinaLjig
Država Srbija
Vreme nastanka1864.
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture od velikog značaja
Nadležna ustanova za zaštituZavod za zaštitu spomenika kulture
www.vaza.co.rs

Crkva Pokrova Presvete Bogorodice u Belanovici, Opština Ljig, podignuta je 1864. godine.[1]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Na mestu sadašnjeg hrama nekada je bila crkva brvnara preneta iz sela Šutaca, tzv. šutačka crkva koja je bila aktivna sve do 1864. godine, kada je na ovom mestu podignuta sadašnja građevina. Šutačka crkva brvnara je te godine preneta u selo Jarmenovci, gde se i danas nalazi. Zapadno, na nekoliko metara od glavnog ulaza, nalazi se ograđen prostor koji obeležava mesto gde se nalazio oltar stare šutačke crkve sa “stubom svetog prestola”, jedinim materijalnim ostatkom koji svedoči o njenom negdašnjem postojanju na ovom mestu. Nova belanovačka crkva, posvećena je Pokrovu Presvete Bogorodice, locirana je na brežuljku jugoistočno od naseljenog mesta. Svojom lokacijom dominira okolinom tako da je vidljiva sa svih strana, izuzev sa južne, jer je zaklonjena visokim šumovitim brdom.

Izgled crkve[uredi | uredi izvor]

To je jednobrodna prostrana građevina sazidana od čvrstog materijala, tipa hramova rađenih pod uticajem vojvođanskih crkava 18. veka i 19 veka. Unutrašnji prostor joj je podeljen na tri traveja koji su zasvedeni sa krstastim svodom. Na zapadnoj strani sa leve i desne strane od ulaza nalaze se dve prostrane niše (u levoj su smeštene spiralne stepenice kojima se penje na galeriju i zvonik koji su iznad priprate). Centralni prostor nema naglašene pevnice, dok prostrani oltar ima istaknute niše za proskomidiju i đakonikon (apsidalni zid je polukružan). Unutrašnjost glavne građevine neprimerno je popločana crno-belim keramičkim pločicama. Iz crkvenog letopisa se saznaje da su postavljene 1936. godine na mesto kamenih ploča.

Spolja crkva ima bogato obrađene fasade. Na zapadnoj, ističe se glavni portal sa naglašenim stubovima spojenim lukom i zabatom iznad. Pored glavnog portala, na hramu su i dva sporedna, južni i severni čija je konstrukcija slična onoj na zapadnoj strani. U vrhu zapadne fasade je šestostran zvonik gotičke konstrukcije sa otvorima iznad koji su prelomljeni luci. Sama konstrukcija zvonika nije najsrećnije izabrana jer se ne uklapa svojom arhitekturom u ostali deo građevine. Pojava gotskih konstruktivnih elemenata na jednoj građevini u Srbiji druge polovine 19. veka objašnjava se činjenicom da su graditelji ovog hrama poticali iz Dalmacije. Iznad glavnog portala je manja rozeta bez ukrasa. Po dve rozete, od kojih je po jedna “slepa”, nalaze se na bočnim stranama priprate. U vrhu, duž svih fasadnih zidova, teče niz slepih arkada, iznad koga je naglašen horizontalni venac. Prostrane zidne površine razbijaju po dva velika prozorska otvora na bočnim stranama, a na apsidalnom zidu centralni otvor i po dva manja na nišama đakonikona i proskomidije. Sve fasade rasčlanjene su vertikalno plitkim pilastrima koji u vrhu imaju ukrase u obliku stilizovanog lišća. Građevina je pokrivena krovom na dve vode sa limom kao prekrivačem, dok je oltar prekriven biber crepom.

Belanovačka crkva ima ikonostasnu pregradu bojenu u plavo sa osam stubova bogato obrađenih kapitela. Iznad stubova su stupci sa duboreznom dekoracijom (u prvoj zoni su stilizovane školjke, a u drugoj stilizovano lišće). Ikonostasna pregrada je horizontalno rasčlanjena na zone. Ikone je slikao slikar Milisav Marković 1906. godine.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]


Napomena: Sadržaj ovog članka je jednim delom ili u celosti preuzet sa http://vaza.co.rs. Nosilac autorskih prava nad materijalom je dao dozvolu da se isti objavi pod slobodnom licencom. Dokaz o tome se nalazi na OTRS sistemu, a broj tiketa sa konkretnom dozvolom je 2013110510010149.