Crkva Rođenja Hristovog

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Pogled na Crkvu Rođenja Hristovog, Vitlejem
Unutrašnjost, 1833, Vorobiev

Crkva Rođenja Hristovog se nalazi u Vitlejemu (na hebrejskom u prevodu značilo kuća hleba), za koji mnogi vele da je rodni grad hrišćanstva, jer je prema verovanju to mesto gde je rođen Gospod Isus Hristos. Jedna je od najstarijih crkava u svetu u kojoj se vrši služba, a sama struktura crkve je izgrađena iznad same pećine koja po tradiciji označava kao rodno mesto rođenja Isusa Hrista.

Crkva Rođenja Hristovog je počela da se gradi 326. po nalogu vizantijskog cara Konstantina i njegove majke Svete Jelene, na mestu Hristovog rođenja, u Vitlejemu.

Pored Hrama Vaskrsenja Hristovog u Jerusalimu, i Crkva Rođenja Hristovog u Vitlejemu se smatraju, kao najvažnija hrišćanska svetilišta.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Rano doba[uredi | uredi izvor]

Nastanak ovog hrama datira još iz prvih vekova hrišćanstva. Origen piše da je, u toku svog obilaska Vitlejema 220. godine, video pećinu u kojoj je rođen Hristos, kao i Njegove jaslice. Kako su hrišćani u to vreme bili gonjeni od strane rimske vlasti, car Adrijan je na mestu Hristovog rođenja sagradio mnogobožački hram posvećen bogu Adonisu, ne bi li time sprečio hodočašće Hristovih sledbenika. U hramu, tj. pećini su vršeni razni mnogobožački obredi.

Vizantijski i krstaški period[uredi | uredi izvor]

Plan hrama
Hi Ro simbol sa alfom i omegom, Hristov monogram

Hrišćani zadobili slobodu svoje veroispovesti 313. godine. Vizantijski Car Konstantin je zajedno sa svojom majkom Jelenom 326. godine započeo gradnju crkve na mestu Hristovog rođenja. Izgradnja Crkva Rođenja Hristovog je završena 333. godine. Pećina u kojoj je rođen Isus Hristos je proširena, podignut je oltar, a iznad svega toga podignuta je osmostrana zgrada. Unutrašnjost crkve je bila ukrašena mozaicima, mermernim stubovima, bogatim ukrasima i freskama po zidovima. Od svega toga danas su ostali podni mozaici u glavnoj lađi.

U blizini crkve Hristovog rođenja se nalazi pećina u kojoj se javio Anđeo Božji pastirima i saopštio im Radosnu vest. Ona je tokom 4. veka ukrašena mozaicima i pretvorena u crkvu, a kasnije se na tome mestu sazidao manastir. Danas se to mesto naziva Polje Pastira i na njemu se danas nalazi Grčka Pravoslavna crkva. Malo dalje je franjevački manastir.
Crkva Hristovog rođenja prolazila je kroz burna vremena, oštećenja, požare itd. Car Justinijan je obnovio crkvu, oko 526. godine. Tada je i postavljen mozaik Hristovog rođenja na kojem su bili naslikani i mudraci, a koji se nalazi na fasadi iznad glavnog ulaza. Taj mozaik je spasio crkvu u vreme persijske najezde 614. godine. Persijski car Hozroje uspeo je da od Vizantije osvoji veliki deo teritorije, među njima i Vitlejem. Persijski ratnici su rušili sve pred sobom, pa čak i Crkvu Hristovog Groba (Hram Vaskrsenja Hristovog). Jedino nisu crkvu Hristovog rođenja, upravo zbog ovog mozaika.

Vitlejem dolazi ponovo kratko pod Vizantijsku vlast 629. godine. Međutim posle pet godina dolaze Arabljani, kakda nastupaju velika razaranja, ali je crkva Hristovog rođenja bila pošteđena, verovatno zato što su se muslimani u njoj molili.

Period Krstaških pohoda[uredi | uredi izvor]

Ulaz u Crkvu Rođenja Hristovog

Tokom Prvog krstaškog rata, 1099. godine muslimani su hteli da sruše crkvu Hristovog rođenja iz osvete. Međutim neka ugledna ličnost iz Vitlejema uspeva da pošalje poruku Gotfriju Bujonskom, koji ubrzo šalje vojsku od preko sto vitezova, koji ubrzo oslobađaju Vitlejem, i bivaju sa oduševljenjem dočekani od sveštenika i naroda. Nakon osvajanja Jerusalima od strane krstaša, za jerusalimskog kralja je bio izabran Gotfri Bujonski. Međutim, on je odbio krunu i imao je zvanje Barona ili Branilac Svetog Groba. Za novog kralja je bio izabran Balduin I koji je bio krunisan u Vitlejemu na Božić 1100. godine. Još je u to vreme postojala podela crkve Rođenja Hristovog na grčki, jermenski i katolički deo. Nakon osvajanja Vitlejema, počela je obnova crkve Hristovog rođenja. Međutim, nije se mnogo radilo na izgledu hrama, ali su podignuti odbrambeni zidovi. Crkva je bila pretvorena u tvrđavu, a glavni ulaz, koji je bio jedini, je sužen u najmanji mogući ulaz, tako da se mora saginjati kada se ulazi u hram, da muslimani ne bi konjima ulazili u crkvu.

Arabljani i Otomanski period[uredi | uredi izvor]

Kada je Saladin osvojio Jerusalim 1187. godine, palo je krstaško kraljevstvo i Vitlejem je ponovo bio u rukama Arabljana. Sa padom Akre 1291. godine, isterani su i poslednji krstaši iz Svete Zemlje.

Crkva Rođenja Hristovog je i pod Arabljanima, a kasnije i Turcima, nastavila da se malo obnavlja i proširuje. Međutim, tada počinju sve veći razmirice između franjevaca i grčkog pravoslavnog sveštenstva oko vlasti. Zbog nesloge, nemara ali i požara, hram je vremenom počeo da propada. Vrhunac sukoba je bio 1873. godine, kada su iz crkve ukradene vredne stvari. Tada Turci zbog sukoba i krađe, postavljaju janičare kao čuvare. Tokom Otomanskog carstva, na crkvi se malo radilo.

  • Veliki radovi su počeli tek 1933. godine, u toku Engleskog mandata.

Crkva danas[uredi | uredi izvor]

Crkva danas, Vitlejem

Crkva Hristovog rođenja je danas sličnog oblika, kao i u vreme Justinijana i krstaša. Nalazi se u centru Vitlejema. Postoje tri ulaza u hram. Dva su sazidana, tako da postoji samo jedan ulaz, koji su krstaši sazidali. Po ulasku(diskretno), na levoj strani, nalazi se palestinska policijska stanica. Oni su naslednici janičara – čuvara, koji su postavljeni tu zbog nedoličnog ponašanja Grka i franjevaca.

O crkvi Hristovog rođenja[uredi | uredi izvor]

Stubovi, malo dalje, Oltar u drvorezu

Po ulasku u hram mogu se primetiti stubovi(sa oslikanim svetiteljima), sa leve i desne strane, koji su iz krstaških vremena.

  • Na levoj strani se nalaze vrata koja vode u crkvu Svete Katarine od Aleksandrije, koja je podignuta 1882. godine od strane franjevaca. U okviru te crkve se nalazi pet pećina. U jednoj od njih je blaženi Jeronim živeo.
  • Na istočnom delu crkve Rođenja Hristovog se nalazi oltar, koji pripada Grčkoj pravoslavnoj crkvi. Oltar je ograđen velikim drvenim ikonostasom iz 1764. godine, koji je ukrašen ikonama i mnogobrojnim kandilima.
  • Sa leve strane oltara se nalazi jermenska crkva, koja se sastoji iz dva oltara. Jedan je posvećen Bogorodici, a drugi mudracima koji se zove Oltar Kraljeva. Jermeni veruju da su mudraci tu ostavili svoje konje kada su došli da se poklone malome Hristu.
  • Sa desne strane pravoslavnog oltara se nalazi Oltar Obrezanja, koji pripada grčkoj crkvi.

Pećina rođenja[uredi | uredi izvor]

Kandila i šestokraka zvezda koja označava mesto rođenja Spasitelja

Ispod pravoslavnog(grčkog) Oltara Obrezanja je ulaz u pećinu Hristovog rođenja. Na ulazu u pećinu, sa leve strane, nalazi se stub na čijem vrhu je naslikana ikona (čudotvorna) Isusa Hrista.. Ulaz u pećinu potiče iz vremena krstaša, dok bronzana vrata od ulaza vodi poreklo iz vreme vladavine Justinijana. Silaskom dole, sa desne strane stepenica nalazi se mesto Hristovog rođenja, tu je sagrađen mali oltar. Oltar je ukrašen sa mnoštvo kandila i ispod njega je postavljena šestokraka zvezda i ona označava da je na tome mestu rođen Spasitelj sveta. Na zvezdi piše: Hic De Virgine Marie Jesus Christus Natus Est – 1717, što u prevodu znači: Ovde je rođen Isus Hristos od Device Marije – 1717. Godina koja je uklesana, znači da je zvezda postavljena te godine, koja je na tajanstven način nestala 12. oktobra 1847. godine. Nova je stavljena tek 1852. godine, a natpis potiče od stare. Inače, mesto Hristovog rođenja je u nadležnosti grčke pravoslavne crkve.

Hristove Jasle[uredi | uredi izvor]

Ikona iznad Jasli

Preko puta mesta Hristovog rođenja je Kapela Jasli, odnosno mesto gde je Isus položen u jasle. U Isusovo vreme, jasle su bile od gline, a ne od drveta(kako neki tvrde) ali su kasnije zamenjene i postavljene pozlaćene jasle. O Kapeli Jasli se brinu rimokatolici.

Mlečna pećina[uredi | uredi izvor]

U blizini Hristovog rođenja, nalazi se i Mlečna pećina. U tu pećinu se, po predanju, Josif sa Bogorodicom i bebom Isusom sklonio, kako bi prenoćili. Dok je Djeva Marija dojila Hrista, nekoliko kapi mleka je palo iz Bogorodičinih grudi na kamen koji je pobeleo. Od tada se smatra da je on lekovit, pa mnogi stružu belu prašinu sa kamena, koju koriste za različite svrhe. Danas se na tome mestu nalazi franjevačka crkva koja je podignuta 1872. godine. Crkvu posećuju i muslimani.

Podela nadležnosti[uredi | uredi izvor]

O hramu Hristovog rođenja se danas brinu tri crkve: grčka, rimokatolička i jermenska. Svaka crkva ima svoj deo u nadležnosti i sve dužnosti su regulisane. U Pećini Hristovog rođenja, pravo na litije imaju samo Grci i Jermeni, dok su katolici isključeni. Zato rimokatolici imaju u svojoj nadležnosti Kapelu Jasli, u kojoj samo oni mogu da drže bogosluženja. Iznad zvezde Rođenja, nalaze se 16 kandila. Rimokatolicima pripada četiri, a po šest drže Grci i Jermeni. Pod brišu grčka i katolička Crkva u različite dane, dok Zvezdu Rođenja brišu samo Jermeni i Grci.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]