Crkva Svetih Petozarnih mučenika u Smoljincu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Crkva Svetih Petozarnih mučenika
Crkva Svetih Petozarnih mučenika
Opšte informacije
MestoSmoljinac
OpštinaMalo Crniće
Država Srbija
Vreme nastanka1847.
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture
Nadležna ustanova za zaštituRegionalni zavod za zaštitu spomenika kulture Smederevo

Crkva Svetih Petozarnih mučenika u Smoljincu, mestu u opštini Malo Crniće, podignuta je 1847. godine na temeljima starije crkve. O godini gradnje, dobrotvorima, graditelju i slikarima govori sačuvan natpis na severnom zidu naosa. Iz njega se saznaje da je crkvu gradio majstor Anastas Naumović iz Ohrida. Predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture.[1]

Arhitektura[uredi | uredi izvor]

Crkva je izvedena u klasicističkom duhu, kao jednobrodna građevina sa polukružnom oltarskom apsidom u širini broda na istoku i zvonikom na zapadu. Prostorno je podeljena na oltar, naos sa plitkim, pravouganim pevničkim prostorima i pripratu sa galerijom, nad kojom je izveden masivan zvonik. Na fasadama je primenjena vertikalna i horizontalna podela, što je naglašeno primenom terakote i oker boje u finalnoj obradi.

Živopis i ikone na oltarskoj pregradi uradili su Milija i Ivan Marković, slikari iz Požarevca, o čemu svedoči natpis u naosu. Ikonostas je izveden u klasicističkom duhu uz primenu barokno-rokajne pozlaćene dekoracije. Trideset i tri ikone raspoređene u pet zona na oltarskoj pregradi, kao i arhijerejski i Bogorodičin presto i dva pevnička stola prvobitno su zaštićeni 1975. godine. Crkva u Smoljincu poseduje i lepe primere pokretnih ikona, bogoslužbenih knjiga i sasuda, kao i komada crkvenog mobilijara.

U porti se nalazi nekoliko nadgrobnih ploča i starih kamenih spomenika u obliku krsta iz prve polovine 19. veka. Pored njih je podignut i spomenik palim ratnicima iz ovog kraja za oslobođenje Srbije u ratovima 1912-1918. godine. Izveden je u crnom mermeru, u vidu obeliska sa dvoglavim orlom na vrhu.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]