Crkva Svetog Dimitrija (Zemun)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Crkva Svetog Dimitrija
Crkva Svetog Dimitrija - Hariševa kapela u Zemunu
Crkva Svetog Dimitrija - Hariševa kapela u Zemunu
Crkva Svetog Dimitrija - Hariševa kapela u Zemunu
Informacije
Lokacija Srbija Zemun-Beograd, Srbija
Koordinate 44° 50′ 56″ N 20° 24′ 33″ E / 44.84889° S; 20.40917° I / 44.84889; 20.40917
Status Spomenik kulture
Sagrađena 1874-78.
Korišćenje kapela
Kompanije
Arhitekta Svetozar Ivačković
Konstruktor Josif Marks
Vlasnik SPC Arhiepiskopija beogradsko-karlovačka

Crkva svetog Dimitrija ili poznatija kao Hariševa kapela je hram Srpske pravoslavne crkve u Zemunu. Posvećena je Svetom Dimitriju. Nalazi se na Zemunskom pravoslavnom groblju.

Opis crkve[uredi | uredi izvor]

Sagrađena je 1874—78. godine i posvećena Svetom velikomučeniku Dimitriju, zaštitniku porodice Petrović. Kapelu je podigao Grigorije Hariš, zemunski trgovac, a na osnovu zaveštanja supruge Marije, rođene Petrović, koja se smatra i njenom ktitorom. Graditelji Hariševe kapele su arh. Svetozar Ivačković, projektant, Josif Marks, građevinar, Pavle Simić, slikar ikonostasa i zanatlije Jovan Kistner, drvorezbar i Samuel Kolmajer, zlatar ikonostasa.

Bila je porušena tokom Prvog svetskog rata, a opravljena 1931. i osvećena 28. avgusta.[1]

Arhitektura crkve[uredi | uredi izvor]

Kapela je oblikovana u neovizantijskom stilu, sa osnovom u vidu upisanog krsta, sa jednim kubetom na preseku brodova. Ona je izgrađena u dva nivoa, na prvom nivou koji je delom ukopan u zemlju se nalazi mrtvačnica čiji se ulaz nalazi ispod stepeništa koje vode u kapelu. Iznad mrtvačnice se nalazi osnovni prostor kapele u kome se obavljaju crkveni obredi. Hariševa kapela predstavlja značajno arhitektonsko-umetničko i memorijalno svedočanstvo o Zemunu i zemunskim porodicama krajem prošlog veka. Osim vezanosti za istoriju dve poznate građanske porodice Petrović-Hariš, kapela je i značajno ostvarenje Svetozara Ivačkovića, jednog od istaknutih srpskih arhitekata na prelazu 19. i 20. veka i visoki umetnički domet Pavla Simića, slikara epohe srpskog klasicizma.

Ikonostas je poslednji rad Pavla Simića, rađen 1874. u stilu klasicizma.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Zemunske crkve
  Bl. Djevice Marije
  Bogorodičina
  Evangelička
  Nikolajevska
  Sv. arh. Gavrila
  Sv. Roka
  Svetotrojičina
  Franjevačka
  Hariševa kapela


Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Politika", 29. avg. 1931