Crkva Svetog Nikole u Baljevcu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Crkva Svetog Nikole
Crkva Svetog Nikole
Opšte informacije
MestoBaljevac
OpštinaOpština Raška
Država Srbija
Vrsta spomenikacrkva
Vreme nastankakraj XII/prva polovina XIII veka
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture od velikog značaja
VlasnikRepublika Srbija
Nadležna ustanova za zaštituZavod za zaštitu spomenika kulture Kraljevo

Crkva Svetog Nikole u Baljevcu na Ibru, na osnovu arhitektonskih odlika građevine, potiče sa kraja XII ili početka XIII veka.[1] Iako se nalazila u samom središtu tadašnje Srbije, o njoj nema pisanih izvora pre XVIII veka. Radovi na zaštiti njene arhitekture izvedeni su 1935. i 1936. godine i tada je preko nje postavljena krovna konstrukcija koja počiva na devet stubova postavljenih oko same građevine, dok su konzervatorski radovi na njenom živopisu rađeni 1969. godine.

Danas se Crkva Svetog Nikole nalazi pod zaštitom Republike Srbije, kao spomenik kulture od velikog značaja[1], a po karakteristikama joj je slična obližnja Crkva Svetog Nikole u Šumniku.[1]

Arhitektura i živopis[uredi | uredi izvor]

Crkva ima osnovu jednobrodne građevine, njena unutrašnjost je pilastrima podeljena na tri traveja, dok se na istočnoj strani nalazi široka oltarska apsida. Napravljena je od krupnog, tesanog kamenja, sa prozorskim okvirima od, najverovatnije radočelskog[1], mermera bele boje, dok su joj fasade podeljene slepim lukovima, karakterističnim za romaničko graditeljstvo u Primorju.[1]

Živopis u unutrašnjosti crkve je očuvan samo delimično, u nižim delovima, a na osnovu stila, datira se u sredinu XIV veka. Njegov najzanimljiviji deo svakako je ciklus fresaka posvećenih hramovnom svecu, zbog neobičnih kompozicionih rešenja i prikazivanja čuda svetog Nikole, bez scena iz njegovog života.[1]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g d đ Crkva sv. Nikole — Spomenici kulture u Srbiji”. SANU. 
    (iz knjige Pejić, Svetlana; Milić, Mileta, ur. (1998). „Baljevac, crkva svetog Nikole”. Spomeničko nasleđe Srbije: nepokretna kulturna dobra od izuzetnog i od velikog značaja (na jeziku: srpski). Beograd: Republički zavod za zaštitu spomenika kulture. str. 459. ISBN 8680879126. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]