Srpska pravoslavna crkva Svetog Nikole u Sivcu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Srpska Pravoslavna crkva Svetog Nikole u Sivcu
Srpska Pravoslavna crkva Svetog Nikole u Sivcu
Opšte informacije
MestoSivac
OpštinaKula
Država Srbija
Vreme nastanka1852.
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture od velikog značaja
Nadležna ustanova za zaštituPokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture
www.pzzzsk.rs

Srpska pravoslavna crkva Svetog Nikole u Sivcu, u opštini Kula, podignuta je u periodu od 1868. do 1873. godine. Pod zaštitom je Republike Srbije kao spomenik kulture u kategoriji nepokretnih kulturnih dobara od velikog značaja.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Sivačka crkva posvećena prazniku Letnjeg Sv. Nikole, se prvi put pominje 1702. godine. Uz tu malu crkvu od pletera, blatom oblepljenu služilo je čak 17 pravoslavnih sveštenika, mada je selo imalo tada oko trideset domova. Novi hram je osveštan 1754. godine, ali ona nije dugo postojala. U Sivcu je 1767. godine bilo 250 domova, koje je opsluživalo 13 sveštenika. Treća po redu sivačka pravoslavna crkva, podignuta je navodno 1780. godine. Četvrta sivačka bogomolja nikla je vek kasnije, 1872. godine. Sudeći po protokolu sivačkog Opštinskog odbora, na sednici održanoj 24. decembra 1868. godine, već se radilo na pripremama za njenu gradnju. Zaključili su opštinari (njih 61) da se od pašnjaka "Malog jaroša" do 500 lanaca zemlje proda, za zidanje crkve: "Taj novac će se po razmeri svakoj veri naroda podeliti". U novu velelepnu crkvu, kakve na daleko nema, prenet je stari ikonostas Đurkovićev.[1]

Crkva[uredi | uredi izvor]

Pravoslavna crkva u Sivcu je posvećena Prenosu moštiju Svetog oca Nikolaja, [2]izgrađena je na mestu starijeg hrama, 1873. godine, rad braće Šmaus iz Apatina i Vrbasa, kao i za Somborca Gfelera, kao jednobrodna građevina, sa polukružnom oltarskom apsidom na istočnoj strani i plitkim pevničkim prostorima. Na bočnim fasadama istaknuti su pilastri između kojih su formirane lučno završene niše sa po jednim prozorom. Zapadna fasada nosi tri tornja sa isturenim trougaonim portikom do visine broda koji nose četiri vitka stuba sa kapitelima. Izgrađena tokom druge polovine 19. veka, najmlađa je među crkvama monumentalnih dimenzija, sa raskošnim predvorjem, klasicističkim portikom i tri zvonika.

Ikonostas je upola niži od visine trijumfalnog luka pod kojim stoji, jer potiče iz starije, znatno niže crkve. Na osnovu stilskih osobenosti pripisan je Pavelu Đurkoviću, našem poznatom klasicističkom slikaru i datovan oko 1820.-1821. godine. Pozlatarske radove u crkvi je izveo Teodorović.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Lazar Plavšić: "Sivac 1579-1979, Buktinja u ravnici", Sombor 1979. godine
  2. ^ Sivac.net/Srpska crkva

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]