Crkva Svetog Nikole u Šumniku

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Crkva svetog Nikole
Pogled na crkvu svetog Nikole
Opšte informacije
MestoŠumnik (Brvenik)
OpštinaOpština Raška
Država Srbija
Vrsta spomenikacrkva
Vreme nastankakraj XIII/XIV vek
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture od velikog značaja
VlasnikRepublika Srbija
Nadležna ustanova za zaštituZavod za zaštitu spomenika kulture

Crkva svetog Nikole nalazi se u selu Šumniku kod tvrđave Brvenik, nedaleko od Raške. Nije poznato kada je podignuta, ali se smatra da je u pitanju zadužbina nekog vlastelina, nastala krajem XIII ili početkom XIV veka, dok su arheloška istraživanja potvrdila upotrebu crkve tokom XIV i XV veka[1]. Po vremenu nastanka, ali i nekim stilskim karakteristikama (ima nekih odlika romanike), slična je obližnjoj crkvi svetog Nikole u Baljevcu[1]. Radovi na istraživanju i konzervaciji crkve, okončani su tokom `80 godina XX veka.

Crkva se danas nalazi pod zaštitom Republike Srbije, kao spomenik kulture od velikog značaja[1].

Arhitektura i živopis[uredi | uredi izvor]

Šumnička crkva je napravljena od kamena, sa jednobrodnom osnovom i polukružnom oltarskom apsidom. Niše u zidu imaju ulogu proskomidije i đakonikona, dok je njena spoljašnjost bila malterisana i ukrašena tzv. slepim arkadama.

Njena unutrašnjost bila je ukrašena freskama, koje su vrlo slabo očuvane. Iznad ulaza je u niši naslikano Uspenje Presvete Bogorodice, dok su najnižu zonu činile stojeće figure.Na osnovu ugrebanog crteža i osnovne oker-zelene harmonije može zaključiti da je slikar bio obrazovan u najboljim tradicijama monumentalnog slikarstva[1].

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g Crkva sv. Nikole — Spomenici kulture u Srbiji”. SANU. 
    (iz knjige Pejić, Svetlana; Milić, Mileta, ur. (1998). „Šumnik, crkva svetog Nikole”. Spomeničko nasleđe Srbije: nepokretna kulturna dobra od izuzetnog i od velikog značaja (na jeziku: srpski). Beograd: Republički zavod za zaštitu spomenika kulture. str. 459. ISBN 8680879126. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]