Crkva Svetog velikomučenika Prokopija u Brezi

Koordinate: 44° 01′ 12″ S; 18° 15′ 42″ I / 44.0199204° S; 18.2617366° I / 44.0199204; 18.2617366
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
44° 01′ 12″ S; 18° 15′ 42″ I / 44.0199204° S; 18.2617366° I / 44.0199204; 18.2617366
Crkva Svetog velikomučenika Prokopija
Osnovni podaci
TipSrpska pravoslavna crkva
Osnivanje1936.
Reosnovan1997.
MestoBreza, BiH
Sinajska ikona sa likom svetog Prokopija kome je posvećena ova crkva

Crkva Svetog velikomučenika Prokopija je hram Srpske pravoslavne crkve koji se nalazi u Brezi u Bosni i Hercegovini, u blizini Sarajeva. Pripada dabrobosanskoj mitropoliji, arhijerejskom namesništvu Sarajevskom i sedište je Brezanske parohije. Posvećen je svetom velikomučeniku Prokopiju.

Gradnja crkve je započela 1930. godine, na zemljištu koje je SPC poklonio penzionisani sveštenik Jovan Marjanović. Građena je uglavnom od prihoda rudara, utrošeno je preko 500.000 dinara.[1] Crkvu je na Petrovdan 1936. godine osvetio mitropolit Dabrobosanski Petar (Zimonjić). Godine 1940. osnovana je brezanska parohija od delova ilijaške, visočke i vareške parohije a Crkva Svetog velikomučenika Prokopija je postala sedište ove parohije. Do ove godine Breza i okolna sela bili su u sastavu ilijaške parohije.

Novoosnovana parohija nije imala stalnog sveštenika sve do 1972. godine. Opsluživali su je sledeći sveštenici: Branislav Ristić, eparhijski službenik do aprila 1941. godine; Jovan Marjanović, penzionisani sveštenik od 1946. do 1949; Slobodan Radović, paroh visočki od 1949. do 1963; sarajevski sveštenici od 1963. do 1971; Ranko Gunjić, paroh vareški 1971. Prvi stalni paroh na brezanskoj parohiji bio je Mile Racković od 1972. do 1992. Početkom rata u BiH 1992. godine srpsko stanovništvo brezanske parohije se uglavnom iselilo. Tokom rata pa sve do 1997. godine u crkvi u Brezi je povremeno služio protojerej Miroslav Drinčić, paroh zenički; od 1997. do 1999. godine bivši paroh brezanski Mile Racković; od 1999. do 2001. paroh kakanjski Boris Banduka a od kraja 2001. takođe paroh kakanjski Miroslav Vujičić.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Politika”, 3. jul 1936