Crkva Uspenja Presvete Bogorodice na Starom smederevskom groblju

Koordinate: 44° 39′ 46″ N 20° 55′ 10″ E / 44.66278° S; 20.91944° I / 44.66278; 20.91944
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
44° 39′ 46″ N 20° 55′ 10″ E / 44.66278° S; 20.91944° I / 44.66278; 20.91944
Crkva Uspenja Presvete Bogorodice
Crkva Uspenja Presvete Bogorodice
Opšte informacije
MestoSmederevo
OpštinaSmederevo
Država Srbija
Vrsta spomenikacrkva
Vreme nastankaprva polovina 15. veka
Tip kulturnog dobraspomenik kulture od velikog značaja
Nadležna ustanova za zaštituRegionalni zavod za zaštitu spomenika kulture Smederevo
spomenicikulture.org.rs/sr/kulturna-dobra/crkva-uspenja-bogorodi-ina-u-smederevu-na-groblju

Crkva Uspenja Presvete Bogorodice na Starom smederevskom groblju je spomenik kulture od velikog značaja i nalazi se na Starom smederevskom groblju.

Arheološka iskopavanja obavljena 1982. godine pokazala su da je hram podignut na mestu starije nekropole. S obzirom da nema istorijskih podataka koji upućuju na ktitora i vreme izgradnje hrama, datovanje se vrši na osnovu stilskih osobenosti arhitekture u prvu polovinu 15. veka, a zidno slikarstvo u kraj 16. početak 17. veka.[1]

Arhitektura[uredi | uredi izvor]

Slika Svetislava Strale "Stara smederevska crkva", 1926.
Pročelje
Ikonostas

Crkva pripada moravskoj stilskoj grupi jednokupolnih crkava osnove u obliku trikonhosa, sažete varijante upisanog krsta. Nad ukrsnicom se uzdiže kupola na osmostranom tamburu bez kubičnog postolja. Oltarska i bočne konhe spolja su petostrane, sa kolonetama koje nose slepe arkade, što je motiv koji se ponavlja i na tamburu kupole. Fasade su obrađene u alternaciji opeke i kamena, uz primenu antičkih spolija. Tehnika zidanja razlikuje se po zonama, što ukazuje na pretpostavku da pripadaju različitim periodima gradnje. U luneti iznad zapadnog portala gde se prikazuje patron nije naslikano Uspenje Bogorodice, već scena koju zbog slabe očuvanosti nije moguće pouzdano odrediti, što ukazuje na mogućnost da je vremenom promenjena posveta.

Živopis je izveden u all secco tehnici verovatno krajem 16. veka. U kupoli su prikazani Hris Pantokrator, Nebeska liturgija i starozavetni proroci. Na svodovima i u gornjim zonama su Ciklus iz života Hristovog i Ciklus stradanja, a ispod njih zone sa svetiteljima. U standardnom programu živopisa ističe se ilustracija 148. i 149. Psalma u svodu narteksa, gde je prikazano nekoliko srednjovekovnih muzičkih instrumenata.

Visoki ikonostas iz 19. veka zamenjen je 2010. godine niskom oltarskom pregradom sa novim ikonama. Na starom su se nalazile tri ikone Nikole Apostolovića iz 1808. godine, kao i apostolski niz i krst sa Raspećem i medaljonima dar trgovca Kuzmana Marića iz 1827. godine.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Cunjak Mlađan, Cvetković Branislav 1997. Crkva Uspenja Presvete Bogorodice u Smederevu. Smederevo: Srpska pravoslavna CRKVENA OPŠTINA, Smederevo Republički zavod za zaštitu spomenika kulture Beograd.
  • Cunjak Mlađan, Nikolić-Marković Ljiljana 1997. Antičke i srednjovekovne nekropole Smedereva. Smederevo: Muzej u Smederevu.
  • Cunjak Mlađan 2008. Ktitorstvo, prava i obaveze ktitora U srednjovekovnoj Srbiji. Smederevo: Bogoslovija "Sveti Sava" u Beogradu, NEWPRESS Smederevo.
  • Komluški V. D. 2004. Srednjovekovni manastiri i crkve u Srbiji. Beograd: Službeni glasnik.
  • Pavlović Leontije 1980. Istorija Smedereva u reči i slici. Smederevo: Muzej u Smederevu.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]