Crnogorci u Republici Srpskoj
Ukupna populacija | |
---|---|
1.116 (2013) | |
Regioni sa značajnom populacijom | |
Banja Luka | 323(2013) |
Trebinje | 214(2013) |
Foča | 75(2013) |
Istočno Sarajevo[a] | 57(2013) |
Bileća | 53(2013) |
Jezici | |
Srpski jezik Crnogorski jezik (99)[b] | |
Religija | |
Pravoslavlje | |
Srodne etničke grupe | |
Srbi |
Etnički Crnogorci u Republici Srpskoj su državljani Republike Srpske koji se u etničkom smislu izjašnjavaju kao pripadnici crnogorskog naroda. Prema rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine, koje je objavio Republički zavod za statistiku, na području Republike Srpske živi 1116 etničkih Crnogoraca.[1] Najveći deo živi u gradovima, kao što su Banjaluka i Trebinje. Etnički Crnogorci su jedna od sedamnaest službeno priznatih nacionalnih manjina u Republici Srpskoj, a njihove interese zastupaju predstavnici u Savjetu nacionalnih manjina i Savezu nacionalnih manjina.
Etničke Crnogorce u Republici Srpskoj, koji se smatraju posebnom nacijom u odnosu na Srbe, ne treba miješati sa onim Srbima u Republici Srpskoj koji su porijeklom sa područja Crne Gore (zavičajni Crnogorci).
Istorija[uredi | uredi izvor]
Na prostorima današnje Republike Srpske, etnički Crnogorci su prvi put zvanično iskazani kao posebna nacionalna kategorija u vreme popisa stanovništva iz 1948. godine i od tada se pojavljuju u svim narednim popisima stanovništva. Njihov broj je znatno varirao, u skladu sa demografskim kretanjima. Najveći broj etničkih Crnogoraca se na teritoriju današnje Republike Srpske doselio u vrijeme bivše SFRJ, zajedno sa ostalim doseljenicima sa područja Crne Gore, koji su u Bosnu i Hercegovinu dolazili u potrazi za obrazovanjem, poslom i boljim uslovima života. Najčešće su se nastanjivali u istočnim djelovima današnje Republike Srpske, odnosno na području današnjeg grada Trebinje i opština Bileća, Gacko, Nevesinje, Ljubinje, Foča i Čajniče, dok se određen broj nastanio i na području grada Banja Luke. Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, etnički Crnogorci su po brojnosti bili četvrta narodnost (iza Muslimana, Srba i Hrvata) na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine, a samim tim i teritorije koja danas pripada Republici Srpskoj.[2]
Etnički Crnogorci su u Republici Srpskoj postali nacionalna manjina nakon raspada bivše Jugoslavije i nastanka novih država na prostoru nekadašnje zajedničke države.[3] Prema rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine, etnički Crnogorci su treća po brojnosti (1116) nacionalna manjina u Republici Srpskoj, iza Ukrajinaca (2197) i Roma (1974). Najprisutniji su u regiji Hercegovine, gdje naseljavaju skoro sve gradove.[4]
Religija[uredi | uredi izvor]
Etnički Crnogorci u Republici Srpskoj, kao i većina njihovih sunarodnika u matičnoj držvi i širom svijeta, pravoslavne su vjeroispovijesti. Etnički Crnogorci pravoslavne vjeroispovijesti na području Republike Srpske pripadaju Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
Udruženja[uredi | uredi izvor]
U Republici Srpskoj postoji veći broj udruženja koja okupljaju etničke Crnogorce, kao i poštovaoce crnogorske istorije i kulture. Ova udruženja sarađuju sa lokalnim i državnim organima Republike Srpske, a mnoga od njih takođe sarađuju i sa odgovarajućim službama Crne Gore, prvenstveno sa onima koje su nadležne za crnogorsku dijasporu.[5] U Republici Srpskoj djeluju sljedeća udruženja etničkih Crnogoraca:[6]
- Udruženje Crnogoraca u Republici Srpskoj "Njegoš" Banja Luka,[7]
- Udruženje Crnogoraca "Njegoš" Doboj,[8]
- Udruženje Crnogoraca u Hercegovini "Vuk Mićunović" Trebinje,[9]
- Udruženje Crnogoraca i prijatelja "Luča" Gradiška,[10]
- Zavičajno udruženje Crnogoraca u Hercegovini "Petar Petrović Njegoš" Trebinje,[11]
- Udruženje Crnogoraca i prijatelja Crne Gore "Lovćen" Banja Luka,[12]
Udruženja svoje aktivnosti obavljaju u saradnji sa savezima nacionalnih manjina na regionalnom i republičkom nivou. U Republici Srpskoj se svake godine, održavaju Dani crnogorske kulture, gdje se Crna Gora predstavlja Republici Srpskoj, kroz svoju istoriju, kulturu i umjetnost.[13]
Zavičajno udruženje etničkih Crnogoraca u Hercegovini "Petar Petrović Njegoš" (Trebinje) je tokom februara mjeseca 2016. godine u Trebinju, organizovalo Veče Danilovgrada.[14] U junu mjesecu 2015. godine Udruženje „Luča“ iz Gradiške je uzelo učešće na godišnjoj Skupštini Evropske dijaspore Crne Gore održanoj u Podgorici. Na Skupštini je učestvovalo tridest i jedno udruženje Crnogoraca iz Evrope i jedno Udruženje Crnogoraca iz Australije kao gost.[15] U okviru projekta "Poštovanje prava crnogorske nacionalne manjine", u Trebinju je tokom aprila 2017. godine održan okrugli sto o položaju etničkih Crnogoraca u najjužnijem gradu Srpske, te promovisana crnogorska tradicionalna jela. Ovaj projekat je sprovelo najmasovnije udruženje etničkih Crnogoraca u Republici Srpskoj, „Vuk Mićunović“ sa sjedištem u Trebinju i pet podružnica u Trebinju, Bileći, Gacku, Foči i Čajniču.[16]
Rasprostranjenost[uredi | uredi izvor]
Po popisu stanovništva 2013. u Bosni i Hercegovini, a prema podacima koje je izdao Republički zavod za statistiku, i koji su jedini validni za Republiku Srpsku, u Republici Srpskoj je živjelo 1.116 etničkih Crnogoraca.[17] Spadaju u red najbrojnijih manjinskih naroda u Republici Srpskoj, i jedni su od tri naroda čiji broj iznosi više od hiljadu pripadnika. Crnogorci nastanjuju sljedeće opštine i gradove:
Crnogorci, po opštinama i gradovima, prema popisu stanovništva 2013. u Republici Srpskoj | ||||||
jedinica lokalne samouprave | ukupno | |||||
ukupno | 1.116 | |||||
Banja Luka | 323 | |||||
Bijeljina | 36 | |||||
Bileća | 53 | |||||
Bratunac | 12 | |||||
Brod | 2 | |||||
Višegrad | 5 | |||||
Vlasenica | 1 | |||||
Gacko | 26 | |||||
Gradiška | 28 | |||||
Derventa | 3 | |||||
Doboj | 48 | |||||
Zvornik | 8 | |||||
Istočna Ilidža | 10 | |||||
Istočno Novo Sarajevo | 19 | |||||
Kalinovik | 6 | |||||
Kneževo | 4 | |||||
Kozarska Dubica | 16 | |||||
Kostajnica | 2 | |||||
Kotor Varoš | 12 | |||||
Laktaši | 16 | |||||
Lopare | 3 | |||||
Ljubinje | 5 | |||||
Milići | 2 | |||||
Modriča | 17 | |||||
Mrkonjić Grad | 5 | |||||
Nevesinje | 3 | |||||
Novi Grad | 10 | |||||
Novo Goražde | 1 | |||||
Oštra Luka | 1 | |||||
Pale | 19 | |||||
Petrovac | 1 | |||||
Petrovo | 1 | |||||
Prijedor | 36 | |||||
Prnjavor | 20 | |||||
Rogatica | 4 | |||||
Rudo | 5 | |||||
Sokolac | 6 | |||||
Srbac | 9 | |||||
Srebrenica | 2 | |||||
Teslić | 11 | |||||
Trebinje | 214 | |||||
Trnovo | 3 | |||||
Ugljevik | 4 | |||||
Foča | 75 | |||||
Han Pijesak | 1 | |||||
Čajniče | 9 | |||||
Čelinac | 5 | |||||
Šamac | 9 | |||||
Šekovići | 1 | |||||
Šipovo | 4 |
Značajne ličnosti[uredi | uredi izvor]
- Igor Radojičić, gradonačelnik Banja Luke, izabran na lokalnim izborima 2016. godine.[18]
- Miloje Deletić, delegat u trećem sazivu Vijeća naroda Republike Srpske iz reda ostalih naroda.
- Radenko Rikić, delegat u četvrtom sazivu Vijeća naroda Republike Srpske iz reda ostalih naroda.
- Dragoslav Medojević, glumac Narodnog Pozorišta Republike Srspske i aktuelni predsjednik Udruženja Crnogoraca „Njegoš” Republike Srpske.[19]
- Dejan Arsić, filmski i TV režiser.
- Milovan Drobnjak, trener Kik-Boks reprezentacije BiH.
- Antonio Popović, novinar RTRS i rok muzičar.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Napomene[uredi | uredi izvor]
- ^ Grad Istočno Sarajevo se sastoji iz opština: Istočna Ilidža, Istočni Stari Grad, Istočno Novo Sarajevo, Pale, Sokolac i Trnovo.
- ^ Broj stanovnika Republike Srpske kojima je Crnogorski jezik, maternji jezik.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Republici Srpskoj 2013. godine: Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest i maternji jezik
- ^ „Ko su nacionalne manjine u Republici Srpskoj”. Manjine.ba. Arhivirano iz originala 06. 02. 2017. g. Pristupljeno 5. 4. 2017.
- ^ Izvještaj 2015, str. 13.
- ^ „Život u sjeni konstitutivnih naroda: Crnogorci u BiH”. Prometej. Pristupljeno 19. 4. 2017.
- ^ „Crna Gora: Uprava za dijasporu: Adresar dijaspore”. Arhivirano iz originala 27. 02. 2019. g. Pristupljeno 28. 02. 2019.
- ^ „Crnogorci; Udruženja”. Savez nacionalnih manjina Republike Srpske. Pristupljeno 5. 4. 2017.
- ^ Udruženje Crnogoraca u Republici Srpskoj "Njegoš" Banja Luka
- ^ Udruženje Crnogoraca "Njegoš" Doboj
- ^ Udruženje Crnogoraca u Hercegovini "Vuk Mićunović" Trebinje
- ^ Udruženje Crnogoraca i prijatelja "Luča" Gradiška
- ^ Zavičajno udruženje Crnogoraca u Hercegovini "Petar Petrović Njegoš" Trebinje
- ^ Udruženje Crnogoraca i prijatelja Crne Gore "Lovćen" Banja Luka
- ^ „Saradnja u oblasti kulture prioritet”. Univerzitet u Istočnom Sarajevu. Arhivirano iz originala 04. 04. 2016. g. Pristupljeno 5. 4. 2017.
- ^ „Veče Danilovgrada u Trebinju”. Savez nacionalnih manjina Republike Srpske. Arhivirano iz originala 16. 08. 2016. g. Pristupljeno 5. 4. 2017.
- ^ Riječ 2016, str. 46.
- ^ „Trebinje: Okrugli sto o položaju Crnogoraca”. RTRS. Pristupljeno 19. 4. 2017.
- ^ „Rezultati Popisa 2013, Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik”. Republički zavod za statistiku. Pristupljeno 22. 3. 2017.
- ^ „Radojičić: Češljaju sve moje do četvrtog kolena”. Večernje novosti. Pristupljeno 10. 4. 2018.
- ^ „Udruženje Crnogoraca „Njegoš” Republike Srpske”. Savez nacionalnih manjina Republike Srpske. Pristupljeno 10. 4. 2018.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Vijeće nacionalnih manjina Bosne i Hercegovine (2015). Izvještaj Vijeća nacionalnih manjina Bosne i Hercegovine o položaju nacionalnih manjina 2010-2015.
- Savez nacionalnih manjina Republike Srpske (2016). „Uvodna riječ” (PDF). Riječ nacionalnih manjina. 1.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Savez nacionalnih manjina Republike Srpske: Crnogorci
- Crna Gora: Uprava za dijasporu: Adresar dijaspore
- Udruženje Crnogoraca u Republici Srpskoj "Njegoš" Banja Luka
- Udruženje Crnogoraca "Njegoš" Doboj
- Udruženje Crnogoraca u Hercegovini "Vuk Mićunović" Trebinje
- Udruženje Crnogoraca i prijatelja "Luča" Gradiška Arhivirano na sajtu Wayback Machine (10. oktobar 2020)
- Zavičajno udruženje Crnogoraca u Hercegovini "Petar Petrović Njegoš" Trebinje
- Udruženje Crnogoraca i prijatelja Crne Gore "Lovćen" Banja Luka
- Emisija o Crnogorcima u Republici Srpskoj
- Prilog o Crnogorcima u Bosni i Hercegovini
- Srbija Danas (2018): Milo "rovari" po Republici Srpskoj! Dodik otkriva tajni plan Crnogoraca: Hoće da nam otmu teritoriju!