Čegrane

Koordinate: 41° 50′ 20″ S; 20° 58′ 33″ I / 41.8389° S; 20.9758° I / 41.8389; 20.9758
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Čegrane
alb. Чеграни
Ulica u Čegranama
Administrativni podaci
DržavaSeverna Makedonija
OpštinaGostivar
Stanovništvo
 — (2002)6.748
Geografske karakteristike
Koordinate41° 50′ 20″ S; 20° 58′ 33″ I / 41.8389° S; 20.9758° I / 41.8389; 20.9758
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina490 m
Čegrane na karti Severne Makedonije
Čegrane
Čegrane
Čegrane na karti Severne Makedonije
Ostali podaci
Poštanski broj1237
Pozivni broj(+389) 42
Registarska oznakaGV
Zastava nekadašnje opštine Čegrane

Čegrane (mkd. Чегране, alb. Çegrani) su naseljeno mesto u Severnoj Makedoniji, u severozapadnom delu države. Čegrane pripadaju opštini Gostivar.

Čegrane su bile sedište Opštine Čegrane osnovane 18. decembra 1996. god, i postojala do 2004. god. kada je stupio na snagu novi zakon o teritorijalnoj podeli, i koja je potom pripojena opštini Gostivar.

Geografski položaj[uredi | uredi izvor]

Naselje Čegrane je smešteno u severozapadnom delu Severne Makedonije. Od najbližeg većeg grada, Gostivara, naselje je udaljeno 8 km severoistočno.

Čegrane se nalaze u gornjem delu istorijske oblasti Polog. Naselje je položeno u jugoistočnom delu Pološkog polja. Zapadno od naselje se pruža polje, dok se ka istoku izdiže Suva gora. Nadmorska visina naselja je približno 490 metara.

Klima u naselju je umereno kontinentalna.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Pre Drugog svetskog rata, u selu je podignuta džamija čiji je minaret imao dve "šarife" ("balkoni" kojima hodaju mujezini), po čemu je navodno bila jedinstvena u Jugoslaviji.[1]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Stanovništvo Čegrana, za vreme SFRJ, se bavilo poljoprivredom, neki su radili u Beogradu, bavili se trgovinom sa voćem i povrćem, preprodajom uglja i drva, a jedan broj se bavio ugostiteljstvom i posedovali su radnje po celoj Jugoslaviji.

Po popisu stanovništva iz 2002. godine Čegrane su imale 6.748 stanovnika.

Pretežno stanovništvo u naselju su Albanci (99%).

Većinska veroispovest u naselju je islam.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Politika" 5. mart 1941