Чудесни чаробњак из Оза

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Čarobnjak iz Oza
originalna korica knjige
Nastanak i sadržaj
Orig. naslovThe Wonderful Wizard of Oz
AutorL. Frenk Baum
ZemljaSAD
Jezikengleski
Žanr / vrsta delafantastika
Izdavanje
IzdavačGeorge M. Hill Company
Datum17. maj 1900.
Hronologija
NaslednikThe Marvelous Land of Oz

Čudesni čarobnjak iz Oza (engl. The Wonderful Wizard of Oz) je američki roman za decu koji je napisao autor L. Frank Baum, a ilustrovao V.V. Denslov, prvobitno objavljeno od strane kompanije George M. Hill Company maja 1900.[1] Od tada je roman doživeo nekoliko nastavaka, najčešće pod naslovom Čarobnjak iz Oza, što je naslov popularne muzičke adaptacije na Brodveju iz 1902. godine, kao i kultnog igranog filma iz 1939. godine.

Priča podeljena u 24 poglavlja beleži dogodovštine mlade farmerke Doroti u čarobnoj Zemlji Oz nakon što je nju i njenog kućnog ljubimca Tota tornado odneo zajedno sa kućom u Kanzasu.[2] Knjiga je jedna od najpoznatijih priča iz američke književnosti. Kongresna biblioteka proglasila ju je „najvećom i najomiljenijom domaćom bajkom“. Njegov revolucionarni uspeh i uspeh brodvejskog mjuzikla prilagođenog romanu, naveli su Bauma da napiše trinaest dodatnih knjiga o Ozu koje služe kao zvanični nastavci prve priče.

Objavljivanja[uredi | uredi izvor]

Njegovo prvo izdanje je štampano u 10.000 primeraka i prodato je pre datuma objavljivanja 1. septembra 1900. godine. 17. maja 1900. izašao je prvi primerak, Baum ga je ručno sastavio i poklonio svojoj sestri, Mari Louise Baum Brevster. Javnost se prvi put susrela na sajmu knjiga u Palmer Housu u Čikagu, 5.-20. jula. Njegova autorska prava registrovana su 1. avgusta; potpuna distribucija usledila je u septembru. Do oktobra 1900. već je rasprodato, a drugo izdanje od 15.000 primeraka gotovo je odmah prodato. Izdavačka kuća je predvidela štampanje i prodaju 250.000 primeraka knjige, ali ona postaje planetarno popularna i do 1956. godine se prodaje u preko 3 miliona primeraka.[3]

Radnja[uredi | uredi izvor]

UPOZORENjE:Slede detalji zapleta ili kompletan opis knjige!
Zla veštica, prva edicija, ilustracija V.V. Denslov

Doroti je mlada devojka koja živi sa tetkom Em, ujakom Henrijem i psom Totom na farmi u Kanzasu. Iza kućice gde su živeli se prostirala velika sasušena ravnica bez ijednog drveta, pa se često dešavalo da duva jak vetar i nosi stvari. Jednog dana, ona i Toto su bili zahvaćeni uraganom koji ih je zajedno sa kućom odbacio do Mančkin grada u magičnoj zemlji Oz. Kuća pada i ubija zlu vešticu sa istoka, vladara Mančkina. Kada je otvorila vrata kućice shvatila je da se ne nalaze na istom mestu i da su na livadi okruženi raznoraznim cvećem i pticama sa šarenim perjem. U sledećem trenutku primećuje četiri odrasle osobe njene visine koje su bile smešno obučene i koji joj uz naklon žele dobrodošlicu. Tada je obaveštavaju da je ubila zlu vešticu što i ona primećuje kad pogleda kako ispod kuće vire noge sa srebrnim cipelama. Priča joj da u zemlji žive loše veštice sa istoka i zapada i dobre veštice sa severa i juga. Saznaje da ona priča upravo sa dobrom vešticom sa severa koja joj u znak zahvalnosti pokalnja magične srebrne cipele zle veštice. Dobra veštica dalje objašnjava Doroti kako da stigne kući i da treba da prati put od žute cigle do Smaragdnog grada i zamoli moćnog čarobnjaka iz Oza da joj pomogne prilikom povratka kući. Na rastanku dobra vila je poljubila Doroti u čelo dajući joj magičnu zaštitu. Na putu od cigle Doroti narednih dana sreće razne zanimljive kreacije, pa tako oslobađa strašilo sa stuba na kome visi, pomaže Limenom drvoseči da podmaže svoje zarđale zglobove i sreže lava kukavicu. Strašilo želi mozak, drvoseča želi srce, a lav želi hrabrost. Tad im Doroti predlaže da krenu sa njom u Smaragdni grad i potraže pomoć čarobnjaka.

Smaragdni grad i Toto (Denslov, 1900.)

Nakon nekoliko usputnih avantura putnici stižu u grad i svako od njih dobija priliku da vidi čarobnjaka. On se Doroti pojavljuje kao džinovska glava, strašilu kao ljupka dama, drvoseči kao strašna zver, a lavu kao vatrena lopta. On pristaje svima da pomogne ako uspeju da ubiju zlu vešticu sa zapada koja vlada zemljom Vinki. Tako kreću u novu avanturu.

Veštica sa zapada uočava putnike teleskopom i šalje čopor vukova da ih ubiju, ali ih drvoseča sve ubija sekirom. Kad to nije uspelo šalje im jato vrana da im iskljucaju oči, ali ih strašilo sve ubija. Nakon toga šalje roj crnih pčela da ih izbodu, ali one same umiru kada pokušaju da izbodu limenog drvoseču. Tad ona šalje grupu robova da ih ubiju, ali ih lav zastrašuje i oni beže. Kad je iscrpela sve mogućnosti ona upotrebljava svoju zlatnu kapu i šalje krilate majmune da ih zarobe.

Majmuni su bili previše jaki za družinu i uspeli su Limenog da bace na šiljate stene, Strašila su razvukli i spakovali slamu u vreću i okačili je na najviše drvo, a lava vezali kako bi ga odneli veštici. Doroti nisu smeli da diraju pošto je vođa majmuna video poljubac Dobre vile na njenom čelu, a sile dobra su veće nego sile zla. Pa je oni sa lavom prenose u dvor kod veštice. Narednih dana je pokušavala na prevaru da ukrade srebrne cipele koje je imala Doroti, ali ih je ona jedino skidala kad se kupala, a veštica se plašila mraka i vode pa nije smela tad da ih uzme. Jednog dana veštica na prevaru uspeva da uzme jednu cipelu i odbija da je vrati Doroti koja se naljutila i videvši kantu vode pored polila je. U tom trenutku veštica je počela da se topi i nestala. Uzela je cipelu nazad i obavestila lava da nisu više zarobljenici, a stanovnike da nisu više robovi što je njih izuzetno obradovalo. Tad je krenula da spasi Strašilo i Limenog. Stanovnici su joj pomogli u tome i pronašli ga, a njihovi limari su ga popravili i napravili mu novu zlatnu sekiru. Onda je Limeni poseko drvo gde je visilo Strašilo, a stanovnici su mu odelo napunili novom slamom. Dok su se pakovali za put kod čarobnjaka Doroti je ponela i veštičin zlatni šešir sa sobom, iako nije znala da on ima veliku moć.

Družina je krenula nazad, ali se izgubila i danima lutala bez uspeha da stigne u Smaragdni grad. Tad se Doroti setila pištaljke koju je dobila od kraljice miševa i dunula u nju. Kad su se oni pojavili rekli su joj da su daleko otišli i da im je grad iza leđa. Tad su spazili da Doroti ima veštičin šešir i da može da pozove krilate majmune da ih prenesu tamo. Dok su ih nosili kralj majmuna joj je ispričao zašto su vezani za zlatni šešir zašto moraju da ispunjavaju želje.

Nakon dolaska u Smaragdni grad danima su čekali velikog čarobnjaka da ih primi ali to se nije dešavalo. Na kraju su poručili čarobnjaku da će pozvati krilate majmune ako ih ne primi, a on nije želeo opet da se sreće sa njima, pa je odlučio da ih primi sutra. Spletom okolnosti saznaju da je veliki čarobnjak Oz ustvari prevarant i da je to stariji čikica iz Omahe koji im je pokazao lutke i sprave kako bi zavarao sve i različito se prikazivao stanovnicima. Ispričao im je kako je leteo balonon i najavljivao dolazak cirkusa kad su mu se konopci upleli i nije mogao da sleti pa ga je vetar doveo do ove zemlje. Stanovnici su mislili da je on neki veliki čarobnjak čim se spustio sa neba, a on je odlučio da prihvati tu ulogu. Tad je i naredio da se napravi Smaragdni grad, a najviše se plašio zlih veštica zbog čega nije napuštao odaje. Tada su mu svi zatražili ono što im je obećao.

Strašilu je rekao za mozak:

Ne treba ti. Svakog dana naučiš nešto novo. Beba ima mozak, ali ne zna skoro ništa. Iskustvo je jedina stvar koja stvara znanje i što si duže na zemlji, to ćeš više iskustva da sakupiš.

Lavu je za hrabrost rekao:

Siguran sam da si izuzetno hrabra životinja. Sve što ti treba je samopouzdanje. Nema ni jednog živog bića koje se ne boji kada se suoči s opasnošću. Prava hrabrost je u suočavanju s opasnosnošću uprkos strahu, a takve hrabrosti ti imaš napretek.

Limenom je o srcu rekao:

Ali sasvim je pogrešno od tebe što tražiš srce. Većinu ljudi srce čini nesrećnim. Kad bi ti bar shvatio da si pravi srećnik što nemaš srce!

Ali je svoj trojici ipak obećao da će sutra dobiti to po šta su došli. A od Doroti je tražio par dana da smisli kako da je prebaci preko velike pustinje.

Sutradan su došli po ono što im je obećao, a on je Strašilu u glavu smestio smesu mekinja koju je pričvrstio iglama i šrafovima. Limenom je izrezao kvadratnu rupu na grudima i ubacio srce od svile ispunjeno piljevinom. Lavu je ponudio zelenu tečnost da popije koja je bila napitak za hrabrost. Svi oni su bili presrećni, a čarobnjak srećan što je sve uspeo da ih prevari, ali i zadovolji njihova očekivanja. Jedino je još za Doroti smišljao šta da radi. Posle nekoliko dana je rekao da će da sašiju balon od svile i da će on poći sa njom i da nije siguran da li će ih balon odneti do Kanzasa, ali vredi pokušati. U međuvremenu je čarobnjak objavio da ide u posetu drugom čarobnjaku iznad oblaka i da je Strašilo imenovao za njegovu zamenu dok njega nema.

Kad su sašili balon i napunili ga vrelim vazduhom on je poleteo i čarobnjak je uskočio u korpu, ali Doroti nije mogla da nađe Totoa, pa je zakasnila i balon je otišao bez nje. Danima su smišljali šta da urade kako bi se Doroti vratila kući, ali bezuspešno. Jednog dana im je vojnik Smaragdnog grada predložio da odu kod Glinde, dobre veštice sa juga koja živi na obodu pustinje, pa ona sigurno zna kako može da se prođe. Ostatak družine se ponudio da pođe sa njom kako bi joj se odužili za sve što je uradila za njih.

Tako su se oni sutradan oprostili od svih i krenuli na jug. Pre nego štro su stigli do dobre veštice imali su par usputnih avantura koje su rešili na domišljat način. Kad su stigli do dobre veštice ona je obećala da pomogne Doroti ako joj da zlatni šešir na šta ona odmah pristaje. Dobra veštica je tad pitala ostatak družine šta će da rade kad isprate Doroti i rekla da će ih krilati majmuni koje će da prizove pomoću šešira preneti gde god oni kažu. Tad se Doroti oprašta od ostatka družine i kada je svima rekla zbogom Doroti je tri puta udarila petama cipelica i poželela da ode kući. Ubrzo se našla u vihodu koji je preneo nazad kod tetke Em i Doroti je konačno opet bila kod kuće.


Ilustracija i dizajn[uredi | uredi izvor]

Knjigu je ilustrovao Baumov prijatelj i saradnik V.V. Denslov, koji je takođe bio suvlasnik autorskih prava. Dizajn je za to vreme bio raskošan, sa ilustracijama na mnogim stranicama, pozadinama u različitim bojama i nekoliko ilustracija pločica u boji. U septembru 1900. godine, Grand Rapids Herald napisao je da su Denslovove ilustracije „podjednako velika priča kao u pisanju“. Uvodnik smatra da da nije bilo Denslovovih slika, čitaoci ne bi mogli tačno da zamisle figure Doroti, Toto-a i ostalih likova. [4]

Kritike[uredi | uredi izvor]

Čudesni čarobnjak iz Oza dobio je pozitivne kritike odmah po izlasku. U recenziji iz septembra 1900, The New York Times je pohvalio roman, napisavši da će se svideti deci čitaocima i mlađoj deci koja još nisu mogla da čitaju. Pregled je takođe pohvalio ilustracije kao prijatnu dopunu teksta.

Tokom prvih 50 godina nakon objavljivanja Divnog čarobnjaka iz Oza 1900. godine, naučnici dečje književnosti dobili su malo kritičke analize. Prema Rut Berman-u sa studija naučne fantastike, spiskovi predloženih lekcija objavljeni za maloletne čitaoce nikada nisu sadržali Baumovo delo. Nezainteresovanost je proizašla iz sumnje naučnika o fantaziji, kao i iz njihovog verovanja da duge serije nemaju malo književnih zasluga.

Adaptacija[uredi | uredi izvor]

Džudi Garland kao Doroti

Čudesni čarobnjak iz Oza, adaptiran je putem raznih medija. Najpoznatiji u filmu „Čarobnjak iz Oza“, filmu iz 1939. godine u kojem su glumili Džudi Garland, Rej Bolger, Bert Lar, Džek Hejli. Do ove verzije knjiga je inspirisala brojne, sada manje poznate scenske i ekranizacije, uključujući profitabilni mjuzikl na Brodveju iz 1902. godine. Film iz 1939. godine smatran je inovativnim zbog pesama, specijalnih efekata i revolucionarne upotrebe novog Technicolor[5].

Priča je prevedena na druge jezike (barem jednom bez dozvole, što je rezultiralo romanom Čarobnjak smaragdnog grada Aleksandra Volkova i njegovim nastavcima, koje je na engleski jezik preveo Sergej Suhinov), a nekoliko puta je prilagođeno stripovima. Nakon isteka originalnih autorskih prava, likovi su adaptirani i ponovo korišćeni u izdvajanjima, nezvaničnim nastavcima i reinterpretacijama, od kojih su neki bili kontroverzni u tretmanu Baumovih likova.


Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Kelleter, Frank (2020), Baum, L. Frank: The Wonderful Wizard of Oz, J.B. Metzler, str. 1—4, ISBN 978-3-476-05728-0, Pristupljeno 2021-03-06 
  2. ^ Greene & Martin 1977, str. 11.
  3. ^ Verdon 1991.
  4. ^ The Wonderful Wizard of Oz: pleasure without nightmares, Routledge, 2005-06-29, str. 99—104, ISBN 978-0-203-99537-2, Pristupljeno 2021-03-06 
  5. ^ Bradley, Jay C; Mival, Oli; Benyon, David (2009-09-01). „Wizard of Oz Experiments for Companions”. BCS Learning & Development. doi:10.14236/ewic/hci2009.38. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Čarobnjak iz Oza, projekat Gutenberg