Šablon:IČ-Niš

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Zgrada niškog Univerziteta
Zgrada niškog Univerziteta

Niš je najveći grad u jugoistočnoj Srbiji i sedište Nišavskog upravnog okruga. Na području Grada Niša je, prema popisu iz 2011, živelo 260.237 stanovnika, dok je u samom naseljenom mestu živelo 183.164 stanovnika, pa je tako po broju stanovnika Niš treći grad po veličini u Srbiji. Nalazi se 237 kilometara jugoistočno od Beograda na reci Nišavi, nedaleko od njenog ušća u Južnu Moravu. Grad Niš zauzima površinu od oko 596,73 km2, uključujući Nišku Banju i 68 prigradskih naselja. Grad Niš je od 2004. administrativno podeljen na pet gradskih opština: Medijana, Palilula, Pantelej, Crveni Krst i Niška Banja. Saobraćajna infrastruktura na teritoriji Niša ga čini raskrsnicom kopnenog i vazdušnog saobraćaja Balkana.

Niš je bio administrativni, vojni i trgovinski centar različitih država i carstava. Na prostoru današnjeg Niša, u antičkom gradu Naisu rođeni su rimski carevi Konstantin Veliki i Konstancije III. Geografski položaj Niša učinio ga je strateški važnim i time primamljivim gradom za mnoge osvajače. Tokom istorije, teritorijom na kojoj se današnji grad nalazi prošli su Dardanci, Tračani, Iliri, Kelti, Rimljani, Huni, Avari, a zatim i Vizantinci, Srbi, Bugari i Osmanlije. U više navrata grad su zauzimali Mađari i Austrijanci. Od Turaka je oslobođen 1878. godine i od tada se ponovo nalazi u sastavu Srbije, s kratkim prekidima u toku okupacije tokom Prvog i Drugog svetskog rata. Uticaj različitih kultura primećuje se u nasleđu grada, pre svega u njegovoj arhitektonskoj raznovrsnosti.